Udruživanje poljoprivrednih proizvođača u BiH je osnova njihovog napretka, lakšeg određivanja cijene proizvoda, bržeg ostvarivanja subvencija i izlaska van granica BiH, zaključili su učesnici foruma o perspektivama razvoja poljoprivrede u BiH, održanog danas u Trebinju.

eu poljoprivreda trebinje

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark rekao je novinarima da je Trebinje jedan od vodećih poljoprivrednih centara u BiH, ali i u oblasti turizma, napominjući da mu je drago što je imao priliku da razgovara sa proizvođačima koji naporno rade i bez veće podrške domaćih vlasti i međunarodne zajednice opstaju, zahvaljujući svom trudu i marljivosti.

Vigemark je ukazao da EU nudi prilike i pogodnosti u agrarnom sektoru, ali da bi ih poljoprivrednici iskoristili moraju poznavati standarde u oblasti zdravstva, fitosanitarne standarde, te kako registrovati poljoprivredna gazdinstva.

vigemark

"Veoma je važno usvajanje strategije poljoprivrede na nivou BiH. Već je puno posla urađeno na nivou entiteta i sada je potrebno da se sve to objedini. EU, zemlje članice i međunarodne institucije poput Svjetske banke spremne su da radimo zajedno u sektoru poljoprivrede u BiH, ali za to su potrebne dvije strane", rekao je Vigemark.

Savjetnik na projektu "EU-Fito-BiH" Linđo Maluza kaže da bez dobrih fitokontrola BiH ne može izvoziti u EU ili u druge države, navodeći da je BiH prepoznata kao zemlja sa velikim potencijalom u proizvodnji sjemenskog materijala, koje bi mogla za par godina da izvozi širom svijeta.

Maluza je istakao da se novac za razvoj poljoprivrede može dobiti jedino udruživanjem, navodeći da pojedinac sam ne može postići uspjeh ni na lokalnom, a kamoli na inostranom tržištu.

Profesor sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Zlatan Sarić, takođe, smatra da je za male proizvođače udruživanje prvi i osnovni oblik da bi mogli da izvoze van granica BiH.

Stručnjaci iz Srbije i Crne Gore ovdašnjim poljoprivrednicima su prenijeli svoja iskustva, uz preporuku da moraju da se udružuju da bi ostvarili svoj ekonomski status radi zajedničkog nastupa na tržištu i privlačenja pažnje velikih kupaca, ali i da bi lakše došli do repromaterijala i ostvarivanja veće dobiti.

Direktor pčelarske zadruge "Žalfija" iz Trebinja Jadranka Kujačić kaže da poljoprivrednim proizvođačima ovakvi razgovori znače mnogo.

Ona navodi da su hercegovački medari zainteresovani za plasman ovog autohtonog proizvoda u EU, te da očekuju preciznije informacije u vezi sa formiranjem cijene koja je prihvatljiva i za pčelare i za zemlje koje bi uvozile med.

"Sama regulativa oko izvoza meda je skromna. Na nivou države imamo odobrenje da med možemo izvoziti, ali nemamo nikakve propise kojima bi se to regulisalo, da se tačno zna šta podrazumijeva izvoz, kakav kvalitet i cijenu", ističe Kujačićeva.

Na posljednjem od deset Foruma o perspektivama razvoja poljoprivrede u BiH pod nazivom "Naše oranice bez granice", u organizaciji Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH govorili su i ambasadori Holandije u BiH Jurian Krak i Poljske Andržej Kravčyk.

Učesnicima su se obratili domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci.