Šta uče đaci u EU o ratu u HR i BiH, Titu, Miloševiću?

Izvor: nezavisne.com Foto: nezavisne.com
TREBINJELIVE 02. 12. 2016. - 12:34h

Kako se hrvatski Domovinski rat i cjelokupna tadašnja situacija na Balkanu prezentuje učenicima u Njemačkoj, Italiji ili Finskoj istraživao je “Večernji list“.

karta-jugoslavije

Udžbenici, kako se navodi, ne imenuju agresora, ne idu u detalje, a naglasak se stavlja na to da svi učenici shvate posljedice nacionalizma.

Ko je bio agresor u ratu u Hrvatskoj? Ko je bio žrtva? Na ova pitanja učenici u školama širom Evrope neće dobiti jednoznačne odgovore. Primjeri udžbenika iz Finske, Italije i Njemačke, te objašnjenja profesora istorije iz tamošnjih srednjih škola pokazuju kako se rat u Hrvatskoj tek spominje u kontekstu širih istorijskih događanja tog doba, završetka Hladnog rata i raspada Istočnog bloka i multinacionalnih država.

Postoji uzdržavanje od označavanja naroda ili sistema “agresorskim”, dok se, na primjer, pojam Domovinski rat i ne spominje, piše hrvatski “Večernji list”.

“Jugoslavija je pod Titom predstavljena kao uspješna država “trećeg puta”, dok su ratovi na Balkanu učenicima prikazani kao dio secesionističkih događanja u istočnoj i jugoistočnoj Evropi nakon 1990.”, kaže profesorka Sirka Ahonen sa Univerziteta u Helsinkiju, koja je učestvovala u stvaranju programa iz istorije.

“Posebna pažnja posvećuje se nacionalizmu. Ekstremno nasilje u BiH je zabilježeno. Raspravlja se o tome kako međunarodna zajednica nije imala adekvatan odgovor na ratove”, dodaje S. Ahonen.

Po istoj paradigmi taj dio istorije obrađen je u školama u Njemačkoj, tačnije u Bavarskoj, kaže Fric Šafer, profesor istorije te šef tamošnjeg Odjeljenja za obrazovne politike Društva učitelja.

“Ne idemo u detalje. Eventualno ako je u razredu učenik iz Hrvatske ili BiH, ispričaće svoju priču. Ratovi u Jugoslaviji se prikazuju u bloku u kojem se obrađuje kraj Hladnog rata, a odgovornost za zločine učenik treba shvatiti u kontekstu porasta nacionalizma sa svih strana”, kaže Šafer.

Italijanski srednjoškolci pak u svojim udžbenicima čitaju kako su “ratna djelovanja u Hrvatskoj opravdana postojanjem značajne srpske manjine, ali da su uz regularnu vojsku (JNA) u njima učestvovale paravojne srpske jedinice, koje su više puta počinile gnusne zločine protiv Hrvata”.

“Hrvatska je pak brzo stvorila vojsku i počela vraćati teritoriju. Kad su hrvatske snage došle do teritorija koje su nastanjivali Srbi, počinili su i etničko čišćenje, protjeravši Srbe”, stoji u udžbeniku.

“Ne bih rekao da je na dijelu relativizacija zločinca i žrtve. Nama je važno da učenici usvoje tendencije, kao što je etnički mozaik kakav je bila Jugoslavija i šta se događa kad takva zajednica propadne ili kad poraste nacionalizam, šta se može primijeniti i na druge slične situacije.  Učenici obrađuju i dijelove eseja bugarsko-francuskog filozofa Tsvetana Todorova ‘Sjećanje kao lijek za zlo’ te hrvatske feministkinje i filozofkinje Rade Iveković ‘Balkanizacija razuma/uma’ koji kritički govore o ratovima“, kaže profesor Andrea Nardi iz Toskane, koji je i voditelj regionalnog odbora za maturske ispite iz istorije.

Za razliku od Hrvatske, rat u BiH detaljnije se obrađuje u svim državama – na primjer, srednja škola “Jacek Kuron” iz Varšave svake godine vodi učenike trećeg razreda u Sarajevo.

Italijanski udžbenici pak napominju kako se u ratu u BiH Srbi kroz medije portretiraju kao agresori, Muslimani kao žrtve, a Hrvati su neutralni. Slobodan Milošević se pak spominje u kontekstu stvaranja Međunarodnog suda za razne zločine na području bivše Jugoslavije.

“Raspad Jugoslavije i mrtvi i protjerani (10-25 hiljada mrtvih i 320 hiljada protjeranih do kraja rata u Hrvatskoj te 140-250 hiljada mrtvih i 2,5 miliona protjeranih do kraja rata u Bosni) te zločini (etničko čišćenje, masovne grobnice, napadi na civile), slike rata i žrtava na TV i u novinama, uticali su na međunarodnu zajednicu, ali, prije svega, na savjest. Kao rezultat oformljen je Međunarodni sud”, stoji u italijanskom udžbeniku, a uz fotografiju Slobodana Miloševića tek piše kako je “optužen za zločine protiv čovječnosti, ali da je prije izricanja presude umro”.

TAGOVI:

Komentari

Ja kad sam isaso u skolu ucio sam o Marku Kraljevicu i Musi Kesedjiji..

Odgovori

Ne samo djecu nego i narod npr uce svakojakim glupostima tipa da nafta nastaje od mrtvih dinosaurusa……znaci koliko to svakodnevno treba dinosaurusa da umre da bi mi imali naftu.Dovode nam papisti Deretica da nas uci da su Fidel Kastro,Aleksandar Makedonski i ko sve ne bili Srbi i crnogorci.Jednostavno uce nas glupostima i trpaju smecem.Imamo na sceni parademokratiju koju cine lazna vlast i lazna opozicija.Sto zapad nije mogao u ratu hoce sad u miru preko svojih agenata da postigne a kako prepoznati agente pa tako sto se izdvajaju od naroda po bogastvu,sto jedno pricaju a drugo rade npr popovi i politicari svi skupa auta i dobar zivot a narod gladan.Sa druge strane ustase se jos vise radikalizuju i naoruzavaju.Nemojte se bojati iako su dva najbolja druga njemacko-vatikanski agent Djindjic i cijela DS sa Tadicem i Sutanovcem kao ministrima vojnim unistili vojsku a to je isto uradio kod nas Dodik ipak vojska jos zivi ali ne znaju gdje.Dodik je ludio kad su ubice Srba iz DS izgubila vlast u Srbiji.Moze on da ide kod Putina ali kako mu Putin ne vjeruje tako mu ni ja ne vjerujem.Putin stiti Srbe a ne Dodika i sutra i ako pozove Dodika kod sebe u Moskvu to je da mu uzme pare i strpa u ludnicu jer je izdao i opljackao narod narod.Dok se ustase radikalizuju i naoruzavaju mi goloruki a da ne govorim o Dodikovom stvaranju njihovog entiteta.

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja