U požaru na području Trebinja, čija je linija posljednjih dana dostizala dužinu od oko 40 kilometara, stradalo je više od 3.000 hektara šume i šumskog zemljišta, dok je ekološka šteta nemjerljiva, potvrdio je Srni direktor Centra za gazdovanje kršom Branko Tasovac.

Pozar leotar

On kaže da je ovo bio 41. šumski požar u ovoj godini i najvećih razmjera na području Hercegovine u kome je vatra uništila zeleni pokrivač, prelazila preko zemljišta i uništavala sve njegove mikroorganizme, reprodukcionu moć, te rasipala zemlju.

"To su procesi koji su nepovratni i, samim tim, šteta je ogromna", kaže Tasovac i dodaje da se ne može još govoriti o ekonomskoj šteti, jer su gorjeli šibljaci, šikare i izdanička šuma.

Bez obzira na apele građanima da ne pale vatru na otvorenom, Tasovac kaže, da su mali efekti.

Iako ovo preduzeće svake godine pošumljava velike površine, to je, ističe Tasovac, malo u odnosu na hiljade hektara koji izgore.

Prošle godine na području Hercegovine pošumljeno je 50 hektara, a za ovu godinu planirano je oko 150 hektara što je, kažu u Centru, praktično nemoguće zbog nedostatka sredstava.

U požaru koji je zahvatio brdo Leotar i širio se na više strana, tokom četiri dana i tri noći veliku hrabrost, sposobnost i izdrživost pokazali su trebinjski vatrogasci koji su bili neprestano na terenu - nekoliko njih povrijeđeno je trovanjem dimom, a neki su imali i alergijske reakcije.

Iako je bio nepristupačan teren, nisu dozvolili da strada nijedna kuća.

Komandir Vatrogasne jedinice Trebinje Danko Vuković, koji je stizao na svako požarište, kaže da je najteže bilo u rejonu Jasena, gdje je vatru gasilo osamdesetak vatrogasaca ove jedinice, uz pomoć kolega iz Lastve, pripadnika Centra za gazdovanje kršom, Civilne zaštite i mještana.

"Kolege koje rade već tridesetak godina kažu da požar ovakvih razmjera ne pamte. Najvažnije je da niko nije stradao i da su objekti spaseni. Nadamo se da se nikada više neće ponoviti", kaže Vuković.

On napominje da je uzrok požara u više od 95 odsto slučajeva ljudski faktor, od čega je pola njih zapaljeno s namjerom.
Vuković je još jednom apelovao da građani, ukoliko čiste njive i pale vatru na otvorenom, to čine uz prisustvo vatrogasaca.

Trebinjski vatrogasci su najveći dio požara ugasili juče prije kiše koja je počela da pada u popodnevnim časovima.