Vjernici koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru danas (25. decembar) proslavljaju Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Katolicki bozic

Božićno slavlje kod rimokatolika traje nekoliko dana - sve do praznika Sveta tri kralja, 6. januara.

Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji, kojeg je rodila djevica Marija, bezgrešnim začećem putem Svetog duha, u gradu Vitlejemu.

Budući da se u Novom zavjetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. U prvo vreme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija.

Božić je počeo da se slavi u Rimu, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rođenje paganskog boga sunca, Sola.

U Rimokatoličkoj crkvi se u noći između Badnjeg dana (24. decembra) i Božića (25. decembra) služi sveta misa koja se zove ponoćka.

Centralnom proslavom na Badnje veče u crkvi Svetog Petra u Vatikanu predsjedava papa.

Sutradan, 25. decembra u podne, papa u Vatikanu sa lođe crkve Svetog Petra drži govor i daje blagoslov Urbi et orbi (gradu /Rimu/ i cijelom svijetu).

Simboli Božića kod rimokatolika su jasle, u kojima je Hrist rođen, jelka kao vječno zeleno drvo i adventni venac.

Kićenje božićnog drveta je star običaj, ali nije bio raširen sve do sredine 19. vijeka, kada se širi uglavnom pod uticajem njemačke tradicije. Sada je prihvaćeno u cijelom svijetu.

Za Božić se u crkvama postave jasle, sa scenografijom koja treba da dočara ambijent staje i skromne uslove u kojima je Hristos rođen, potiče iz 13. vijeka.

Simbolične i stilizovane jasle u svojim domovima danas imaju i mnogi vjernici.

Vijenac-advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene svijeće, zbog četiri nedjelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedjelje uoči Božića.

Višenedjeljni post uoči praznika primenjuju svi hrišćanski vjernici.