VEZA TREBINJA I KLEKA NEIZBRISIVA Kad se približimo Trebinju proradi toplina duše

Autor: Božo Morić Foto: TrebinjeLive
TREBINJELIVE 20. 05. 2015. - 17:25h

Selo Klek danas predstavlja jednu kultivisanu sredinu, koje, za razliku od mnogih drugih sela na Balkanu, ima školu punu đaka, sportske klubove, kulturne manifestacije, kafane, prodavnice.

uros milojevic predsjednik usruyenja hercegovaca, prijatelja i potomaka

U ovom banatskom selu punom Trebinjaca nisu se poslije promjene političkog sistema mijenjale ulice. Centralna ulica nosi naziv partizanskog prvoborca Save Kovačevića, a sa njom se ukrštaju ulice nazvane po njegovim ratnim drugovima  – Ljubu Miljanoviću, Radovanu Šakotiću, Vasu Miskinu Crnom, Spasoju Spaiću, Dragici Pravici…

Zanimljivo je da Klečani nijednoj ulici nisu dali ime Maršala Tita, iako je to učinio susjedni Zrenjanin i sva sela u okolini. Od centra Zrenjanina Klek je udaljen svega šest-sedam kilometara, a u selo se ulazi sa po dvije saobraćajne trake.

Početak kulturnog života vezan je za sami dolazak Hercegovaca i gusle. Kao i u Herceovini, počela su okupljanja i sijela uveče, praćena pjesmama o Kosovu, Marku Kraljeviću i ostalim srpskim junacima. Klečani su organizovali i „čitalačke večeri“, gdje su se čitale knjige, najčešće, o slavnoj partizanskoj borbi. Igrali su kolonisti i predstave, a od šezdesetih godina prošlog vijeka bili su i redovni posjetioci bioskopa gdje su „upoznali“ Brižit Bardo, Garija Kupera, Batu Živojinovića, Sofiju Loren… Pojava televizije polako je ugasila veliko platno.

Kulturna revolucija, od koje se treslo pola Banata, bila je pojava instrumentalnog sastava „Simploni“. Klek je dobio ono što nijedno selo u okolini nije imalo – autentične rokere sa svjetskim repertoarom. „Simploni“ su činili: Milorad Grče, Dragan S. Petrović, Đorđo Cerović, Nene Totan, Dragan J. Petrović, Milenko Pištinjat, Tihomir Nakončić i Momir Cerović.

U Kleku danas djeluje Kulturno-umjetničko društvo, koje nosi naziv sela.

Osnovna škola u Kleku nosi naziv našeg Trebinjca Jovana Dučića, a pravoslavna crkva je posvećena Svetim ocima.

Klečani nisu zaboravili korijene, pa su se sa Trebinjem, pored krvne veze, povezali i kulturno. Posebno značajno povezivanje ostvareno je osnivanjem Udruženja Hercegovaca, potomaka i prijatelja Hercegovine 2006. godine, čiji je predsjednik danas Uroš Milojević, a sa ciljem da se ne zaboravi i da se poveže stari i novi zavičaj.

„Treba ići do toga da bude jedinstven duh naroda. Migracije u 20. vijeku nisu bile neizvjesne kao ranije – preko okeana, već se došlo u poznato i šteta bi bila ne upoznati jedan narod. Mi nemamo pravo da bilo šta sakrijemo od potomaka, jer bi to bio grijeh“, kaže Milojević, dodajući da su članovi Udruženja svi ljudi koji imaju dobru volju.

Bratimljenje Trebinja i Zrenjanina došlo je na inicijativu ovog Udruženja, a Hercegovci se u ovim selima često u slozi i ljubavi okupljaju kako na svojim večerima, tako i na sijelima Ličana, Krajišnika, Kosovara…

Povezali su Muzeje, Galerije, kulturno-umjetnička društva Trebinja i Zrenjanina, a na festival dječijeg folklora u Klek su dolazila i KUD iz grada na Trebišnjici. Povezali su se i sa Nevesinjcima, Bilećanima, Gačanima, jer je cijeli srednji Banat, zapravo, Hercegovina u malom.

crkva svetih otaca klek

Do sada su svi potomci doseljenih Hercegovaca ostali veoma vezani za svoje Trebinje, pa su sve češči gosti grada podno Leotara, a Klečani kažu da će vezanost za Trebinje ostati dovijeka.

„Nažalost, sada je Hercegovina sve manja. I zato je nama kad pomolimo na Čemerno sva  Hercegovina okućnica, i ne treba gledati samo ono u katastru, već cijelu Hercegovinu koju je trebalo i treba sačuvati“, napominje Milojević, dodajući da na Ilindan odlaze u Nadaniće, za Olimpijadu u Bratački lug, susrete istoričara u Gacko, Dučićeve večeri poezije u Trebinje…

Saradnja Kleka i Trebinja može se popraviti na svakom detalju koji čovjeku padne na um pa o njemu misli i jutro i veče, kaže Milojević.

„Postojeće institucije trebaju da dobiju zamah, kao što je, na primjer, klečanska odbojka. Naši sportisti idu na Ušće u Lastvu i tamo kampuju po desetak dana. Prošle godine je organizovan i turnir za slavu grada Trebinja“, napomenuo je Milojević, podsjećajući da su u Trebinju organizovali brojne izložbe slika i promocije knjiga, poput slika Uroša Predića, radova i knjige o Savi Tekelijii, slika o Luki Ćeloviću Trebinjcu.

Želja Udruženja je da preko rektorata Beogradskog univerziteta ime Luke Ćelovića Trebinjca ne ode u zaborav i da se uspostavi nagrada za darodavnost „Luka Ćerović Trebinjac“, jer je pomagao Univerzitet, državu, narod.

„Trebinje i Klek su nukleus ljubavi i sreće. Cijelo Trebinje je jedna pozornica i čim se približimo Trebinju proradi toplina duše“, kaže Milojević, dodajući da je veoma važno povezivanje sunarodnika.

U Sabornom hramu u Kleku postavljena je časna trpeza koja je rad četiri Trebinjca, čiji je uslov bio da im se nigdje ne upišu imena, a Klek su posjetili i gimnazijalci trebinjske Gimanzije „Jovan Dučić“.

osnovna skola jovan ducic klek

„Ubrzo su Trebinje posjetili i gimnazijalci iz Zrenjanina. Upoznali se sa kulturnim i istorijskim znamenitostima Trebinja. Na kraju su svoj obilazak završili posjetom pravoslavne crkve u Dubrovniku“, istakao je Milojević, dodajući da će u Trebinju za slavu grada prirediti predstavljanje knjige o Milunu Jovanoviću, koji je završio medicinu u Beču i koji je učesnik hercegovačkih ustanaka, a koju su izdale Narodne biblioteke u Trebinju i Zrenjaninu.

Sada Klečani, u srcu i duši Hercegovci, sačuvali su i autohtona hercegovačka jela. Rado se jede kupus raštan, prijesnac, a kobasice i pršut se prave i suše po tradicionalnom hercegovačkom receptu. A od kolača su i dalje popularne šape.

SELO DIREKTORA

Zahvaljujući obrazovanju, mnogi Klečani su uspjeli da se zaposle na važnim mjestima u privredi i javnim službama Zrenjanina i Vojvodine i da postanu direktori. Kulminacija toga uspjeha bila je prije dvadeset godina kada je Klek nazvan „selom direktora“, jer je iz njega u direktorskim foteljama sjedalo 29 visokoobrazovanih kadrova.

Danas je broj direktora mnogo manji, ali i dalje vrijedi rečenica „Sa Hercegovcima na lijepu, ne znaš gdje ćete koji dočekati“.

klek iz vazduha

Komentari

U Kleku sam bio bezbroj puta. Klek je selo o kome njegovi stanovnici vode računa. Lepo je i čisto. Klečani znaju odakle potiču i time se ponose. Klečani su dobri i ponosni ljudi. Odmah da se zna. Nisam ni iz Kleka, niti iz Hercegovine, pa ih ne hvalim „po službenoj dužnosti“.

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
7.000+
dnevnih
posjeta
220.000+
mjesečnih
čitanja
520.000+
mjesečnih
pregleda stranica
17.600+
fejsbuk
sviđanja