NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije izjavio je danas da su Žitomislići i okolna sela zaživjeli i da se ispostavilo da je bila ispravna odluka prije 12 godina da se od srpskih porušenih svetinja prvi obnovi manastir Žitomislić.

Zitomislic manastir

Povodom 10 godina od obnove manastira Žitomislić, danas su u ovom hramu svetu liturgiju služili vladika Grigorije, NJegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije i umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački Atanasije, a održana je i svečana akademija.

Manastir Žitomislić je u današnjem obliku sagrađen 1566. godine, u isto vrijeme kada i Stari most u Mostaru, a postoje dokazi da je sagrađen i ranije. Porušen je do temelja 1992. godine, a njegova obnova počela je 2002. godine i završena je 2005. godine, kada ga je osveštao NJegova svetost patrijarh srpski Pavle.

Vladika Grigorije rekao je da je obnova manastira Žitomislić jedan od najznačajnijih događaja u njegovom životu.

"Prije 12 godina dvoumili smo se da li je značajnije da počnemo obnovu manastira Žitomislić ili Saborne crkve u Mostaru. Tada smo se sa dvjema porodicama donatora iz Stoca i Mostara - Hamovićima i Peškama, dogovorili da obnavljamo Žitomislić, jer je stariji. Čini mi se da smo pogodili. Narod se vratio u sela i život oko Žitomislića je zaživio. Najljepše je što danas ovdje vidimo djecu", rekao je vladika Grigorije.

Vladika Grigorije je dodao da se sada grade i Prebilovci i Saborna crkva u Mostaru, te da je siguran da to ne bi bilo moguće bez Žitomislića.

Na svečanoj akademiji, vladika Grigorije je pročitao svoju jako dirljivu priču koja se temelji na istinitim događajima vezanim za Žitomisliće.

Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović podsjetio je da je prije 13 godina prvi put služena liturgija na ruševinama manastira, a da je prošlo 10 godina od osveštanja manastira.

Iako je sve bilo razrušeno, iguman ističe, da se uvijek osjećalo da je ovo mjesto Sveto, da je osveštano i da je tu milost Presvete Bogorodice i mučenika Žitomislićkih.

"Obnavljajući ovaj manastir, obnavljao sam sebe, svi zajedno smo obnavljali naše biće i naše postojanje. Mi koji živimo ovdje u dolini Neretve, već 13 ili 15 godina vraćajući se na svoja zgarišta, obnavljali smo ne samo život, nego i svoje ljudsko dostojanstvo. Ova svetinja ovdje postoji već vijekovima i svjedoči i opominje, te poziva narod na pokajanje i blagovijest Jevanđelja Hristovog", rekao je iguman Danilo.

Iguman se prisjetio ktitora Miloradovića iz Dubrava kod Stoca koji su u 16. vijeku imali ljubavi, dobrote i smjelosti da obnove svetinju manastira Žitomislić, a posebno je zahvalio srpskom biznismenu Vuku Hamoviću, koji je takođe iz Stoca, navodeći da bez njegove pomoći prije 12 godina ne bi bilo moguće početi priču o obnovi manastira Žitomislić.

Hamović, koji je jedan od najvećih donatora za obnovu Žitomislića, Srni kaže da mu je čast što je mogao pomoći obnovu, jer su Žitomislići "prelijepo mjesto koje dira u dušu".

Među onima koji pomažu obnovu porušenih srpskih hramova u dolini Neretve je slavni srpski košarkaš Dejan Bodiroga, koji kaže da je obnova manastira Žitomislić velika stvar za sve Srbe.

"Prelijepo je vidjeti sve ove ljude i meni je velika čast što mogu biti ovdje danas", rekao je Bodiroga.

Osim velikog broja vjernika, među zvanicama su bili predstavnici Katoličke crkve, gradonačelnik Mostara LJubo Bešlić i načelnici istočnohercegovačkih opština, te predstavnici vlasti iz Hercegovačko-neretvanskog kantona i Narodne skupštine Republike Srpske.

Vladika Grigorije i sveštenstvo Žitomislića naveli su da su predstavnici Katoličke crkve od prvog dana pružili ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i vjernicima u dolini Neretve.

LJudima koji su se vratili u Mostar i okolinu obnova manastira Žitomislić i drugih vjerskih objekata znači puno u duhovnom, ali i svakom drugom smislu, jer je Crkva nerijetko u teškim danima jedina adresa na koju se mogu obratiti.

Povratnik Vidoje Sudar iz Baćevića prisjetio se vremena kada se obnavljao manastir.

"Danas ovdje osjećamo duhovnu stabilnost. Što se tiče života i ekonomske stabilnosti, i dalje je loše", kaže Sudar.

Među prvim povratnicima u Mostar bio je Milan Medan, koji kaže da se puno toga promijenilo u proteklih desetak godina kada je u pitanju život povratnika u dolini Neretve. "Nikad nije bilo lako, ali stvari idu nabolje. Vidim da dosta ljudi radi, snalazi se, kuće se obnavljaju. Nedostaje dosta toga, ali to je život", kaže Medan.

Povratnici napominju da nema dovoljno institucionalne brige za Srbe povratnike u Mostaru, ali da se pored mnogobrojnih problema mostarski Srbi danas osjećaju kao svoji na svome.