Banjaluka, Prijedor, Doboj, Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje ključni su centri u novom prostornom planu Republike Srpske. Prijedor ostaje u banjalučkoj regiji.

republika srpska

Prostornim planom Republike Srpske do 2025, koji je usvojen u Narodnoj skupštini RS, stvoren je uslov da Srpska dobije jake regije koje će doprinijeti jačanju lokalnih zajednica, kaže u intervjuu za “Večernje novosti” Lejla Rešić, ministar uprave i lokalne samouprave RS.

“Predložen je novi model sistema lokalne samouprave kojim bi opštine bile grupisane na dva nivoa: manje seoske i veće urbane, i koje bi se po pitanju obaveza, prava i nadležnosti razlikovale od grada. Ovim bi se nadležnosti i prava jedinica lokalne samouprave uravnotežile a ne, kao do sada, da opština ima nadležnosti i obaveze koje nije u stanju da izvrši prema svojim demografskim, ekonomskim i finansijskim kapacitetima”, kaže Rešićeva.

Ona kaže da je ponuđen model regijskog organizovanja cijele teritorije RS, ali ne preko administrativnih regija već preko funkcijskog povezivanja jedinica lokalne samouprave u regijske cjeline.

“Predloženo je pet takvih cjelina, bez pravnog subjektiviteta i administrativnih granica. Tu imamo regiju najvećeg grada koju čini osovina Banjaluka – Prijedor. Zatim transportno-prerađivačko-industrijska regija koju čine Doboj – Derventa – Brod – Šamac. Semberijsku agroindustrijsku regiju treba da čine Bijeljina i Zvornik. Planirana je i šumarsko-industrijska regija Istočno Sarajevo – Višegrad i energetsko-agro-turistička regija Trebinje – Foča”, kaže Rešićeva.

Prema njenim riječima, posebna je istaknuta uloga šest gradova – Banjaluka, Prijedor, Doboj, Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje – kao motora razvoja i nekoliko većih urbanih centara oko kojih opštine mogu da se povezuju u takozvana akciona područja.