PREDSTAVLJAMO Jovan Bratić, strip autor i pjesnik

Stripovi su od malih nogu njegova velika ljubav. Veoma rano ga je opčinio bajkoviti svijet crtanih priča, pa je i sam počeo da crta, stvara i kreira neke superheroje i strip junake, koji su uglavnom bili prototipovi i kopije legendi, dalekog divljeg zapada

Riječ je o Jovanu Bratiću, strip autoru iz Nevesinja.

Strip kao medij, u bivšoj zajedničkoj državi, svoju ekspanziju doživio je 80-ih godina prošlog vijeka, kada su se stripovi prodavali u ogromnim tiražima.

Najpopularniji su bili junaci iz italijanske „Boneli“ produkcije, Komandant Mark, Zagor, Teks, Mister No i drugi. Mlade generacije odrastale su čitajući uzbudljive avanture romantičnih junaka sa zapada.

„Stripovi su u to vrijeme imali snažan edukativan karakter i značaj za mlađu populaciju u fazi odrastanja i formiranja ličnosti, jer je u njihovom sadržaju jasno i upečatljivo bila izražena granica između dobra i zla“, kaže u razgovoru za TrebinjeLive.info Jovan Bratić, napominjući da su sve glavne junake krasile vrline i maniri čovječnosti i humanosti, dok bi se mladi ljudi sa njima poistovjećivali i samim tim pravilno izgrađivali svoj karakter i ličnost.

Danas je sve to mnogo drugačije. Kroz tehnološke igrice i internet djeci se nude, blago rečeno, sumnjivi sadržaji prepuni nasilja, koji svojim dejstvom kroz virtualni svijet dovode u pitanje realnost i funkcionisanje mladog čovjeka kao individue u njoj, ističe Bratić.

Vođen entuzijazmom, zadivljen velikim djelima naših predaka - hercegovačkih gorštaka, a suočen sa pravom vrijednošću i značajem „Nevesinjske puške“, došao je na ideju da 2005. godine, kada se slavio jubilej od 130 godina od Hercegovačkog ustanka, kroz svoj hobi crtanja stripova, pokuša bar malo da doprinese popularizaciji ovog istorijskog događaja.

„Ideja mi je bila da unesem u strip priču istinske likove i junake toga vremena, nasuprot nekim marginalnim i dalekim junacima koji nam se nude sa Zapada. Tako sam 2008. godine objavio svoj strip prvjenac naslovljen jednostavno 'Nevesinjska puška', a nešto kasnije i njegov tematski nastavak 'Bitka na Vučjem dolu', u kojima sam hronološki, i autentično pokušavao da naglasim najbitnije događaje vezane za taj period, koristeći se istorijskom dokumentacijom“, objašnjava Bratić u razgovoru za portal TrebinjeLive.info.

Strip je naišao na pozitivne kritike čitalačke publike, stručne javnosti i pojedinih medija. Vladalo je mišljenje da je izabrao veoma zanimljiv način da skrene pažnju na neke bitne događaje i ličnosti iz naše istorije, što mu je i bio osnovni cilj.

Prošle godine iz štampe je izašlo drugo objedinjeno izdanje ovoga stripa u kome su, u okviru jednog albuma na 170 stranica, objavljene obadvije strip priče.

“Nevesinjska puška” je strip album o ustanku 1875. godine u Hercegovini i predstavlja njegov skromni dar posvećen ovom epohalnom događaju i ljudima koji su ga obilježili.

„Moji junaci nisu izmišljeni već su stvarni. Pokušao sam da zainteresujem javnost, pogotovo mlade, kreiranjem priče na istorijskim činjenicama i dajući joj vizuelan efekat kroz devetu umjetnost“, dodaje Bratić.

Čitajući ovaj strip upoznaćete hajduka Pera Tunguza, Iliju i Kika Stevanovića, vojvode Petra Radovića, Petra Vukotića, Maksima Baćovića, Peka Pavlovića, crnogorskog vladara knjaza Nikolu i još mnoštvo likova iz toga vremena.

Na ideje za stvaranje strip scenarija dolazi iz pročitanih istorijskih dokumenata. Inspiracija su mu obični mali ljudi, koje životne bure i oluje uvlače u nesagledive vrtloge iz kojih izlaze kao junaci, potvrđene i priznate veličine. Njihove osobine su ljubav prema čovjeku, ognjištu, porodici i grobovima predaka. Ali i njihovo poštovanje i respekt prema neprijateljima do granice kada ovima ne padne na pamet da ugroze njihov biološki opstanak i egzistenciju.

Mnogi od tih junaka tragično završavaju zbog svog opredjeljenja i traganja za čovjekoljubljem i slobodom, ali to ih pravi još većim ljudima i junacima pred očima potomaka. Nasuprot njima, inspirišu ga i oni koji u njegovim pričama zauzimaju uloge negativaca, koji zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke ostrašćenosti, ali u prvom redu zbog primitivizma, zaboravljaju osnovno načelo - da su ljudi stvoreni od jednoga Boga, ma kako ga ko nazivao.

Nakon objavljivanja pomenutih naslova, obradio je strip priču o Prvom srpskom ustanku naslova „Vožd Karađorđe“, nastavljajući da koristi domaće istorijske motive.

Sljedeći strip „Kraljević Marko“, koji je iz štampe izašao 2012. godine razlikuje se po svojoj formi od prethodnih, jer je u njemu zadržan izvorni ep, oživljen kroz strip format.

„'Krivicu' za ovaj rad možemo djelimično prebaciti na uvaženog profesora i predsjedniku odbora 'Prosvjete' u Bileći Nikolu Asanovića, koji mi je u jednom neformalnom razgovoru sugerisao da bi bilo dobro da u nekom od narednih stripova pokušam obraditi nešto iz epskog ciklusa o Marku Kraljeviću“, kaže Jovan Bratić, dodajući da je u početku bio malo skeptičan i ideja mu nije djelovala baš inspirativno, ali je nakon pažljivog čitanja pojedinih pjesama odlučio da napravi radni scenario sa skicama i to je već djelovalo zanimljivo.

Shvatio je, kaže, da bi bilo kontraproduktivno da u bilo čemu naruši koncept epske pjesme, već da joj strip ilustracijama, kroz zadržavanje postojećeg teksta, udahne novi život.

On je bio najpopularniji junak kod narodnih pjevača, koji su stvorili mit o čovjeku nenadmašne snage i hrabrosti. Bio je mitski, danas bismo rekli virtuelni zaštitnik Srba od surovih turskih osvajača i kao takav ulivao je narodu nadu u srca.

„Živimo u vremenu narušenih sistema vrijednosti, koji ugrožavaju vjekovne simbole našeg identiteta, kada na jednoj strani, sve što nam je tuđe i strano volimo da idealizujemo, veličamo i prihvatamo kao konstantu, a na drugoj strani dobrovoljno se odričemo i ignorišemo temeljne vrijednosti sopstvene kulture i nasljeđa kao što je epska narodna pjesma“, napominje Bratić.

Pred čitaocima se nalazi pet izabranih epskih pjesama iz ciklusa o Marku Kraljeviću, „Ženidba Marka Kraljevića“, „Marko Kraljević i Musa Kesedžija“, „Marko Kraljević poznaje očevu sablju“, „Marko Kraljević i 12 Arapa“ i „Marko Kraljević ukida svadbarinu“.

Mnogi nedovoljno upućeni strip doživljavaju kao nešto neozbiljno i nešto što je isključivo vezano i namijenjeno za djecu. Jovan posebno naglašava da se za prethodnom rečenicom, bolje reći stereotipom, ne bi složio, jer strip ima svoju publiku u svim generacijama.

Na zapadu strip ima svoje mjesto i publiku nevezano za godine i predstavlja vrhunsku, ozbiljnu i veoma cijenjenu umjetnost. Zbog toga znatan broj strip crtača sa ovih prostora rade za strane izdavače, gdje potpisuju profesionalne ugovore i od toga dobro žive.

Evidentno je da i kod nas lagano dolazi do pozitivnih pomjeranja, što se može zapaziti kroz sve učestalije strip manifestacije i sadržaje.

U Banjaluci je 2011. godine formirano Udruženje strip stvaralaca i obožavaoca stripa Republike Srpske pod nazivom „Deveta dimenzija“, čiji je primarni zadatak da okupi sve ambiciozne crtače i scenariste. Kao produkt ovoga udruženja pokrenut je strip magazin „Parabellum“, koji afirmiše i prezentuje poznate i manje poznate strip autore iz Republike Srpske i okruženja.

Jovan je od početka stalni saradnik ovoga udruženja gdje svojim radovima, zajedno sa ostalim autorima, podržava koncepciju i doprinosi opstanku pomenutog lista.

„Ako govorimo o nastanku stripa morate znati da svaki rad na stripu zahtijeva ozbiljan i naporan trud i predstavlja čitav jedan proces u kojem autor pored podrazumijevajućeg solidnog crtanja mora da poznaje i dosta drugih stvari“, kaže Bratić.

Po svojim kompozicijama i nastanku strip je najsličniji filmskoj umjetnosti, jer sve elemente koji se koriste prilikom nastanka filma imamo i u stripu, od ideje, pisanja scenarija, pravljenja skica, kadriranja, s tim što je strip autor u prednosti što može da radi individualno, opremljen samo sa papirom, olovkom, tušem i naravno naoružan dobrim motivom, a realizacija njegove ideje ne zavisi od nekih visokih budžeta, objašnjava Jovan.

Strip crtač pored pomenutih stvari mora da poznaje i scenografiju, koreografiju, dramaturgiju, izmjenu planova, crtanje u različitim perspektivama, kao i solidno poznavanje istorijskih i geografskih karakteristika. Prije hvatanja u koštac sa nekim strip projektom, temu je potrebno dobro proučiti i izvršiti kvalitetnu pripremu.

„Kao što vidite, pored dobre volje i htjenja potrebno je ovladati nizom stvari da bismo stigli do željenog cilja na radost autora i strip publike“, dodaje on.

Piše i stihove

Kada je u pitanju poezija, zavolio ju je čitajući Šantića, Dučića, Rakića i Jesenjina. Te stilske figure, metafore i motivi o kojima su pjevali ovi pjesnici, senzibilno su doticali njegovu dušu i osjećanja, pa je kao član literarne - školske sekcije napisao i svoje prve stihove.

Kako je vrijeme prolazilo, poezijom je počeo da se bavi intenzivnije i ozbiljnije, pa su kao rezultat toga nastale tri, do sada, objavljene zbirke pjesama.

„Inspiraciju sam pronalazio svuda oko sebe i na taj način tražio utočište, vežući sebe nevidljivim poetskim nitima, za ljude i događaje, koje bismo željeli da traju, koje objektivno ili subjektivno zaslužuju pažnju“, napominje u razgovoru za TrebinjeLive.info Jovan Bratić.

Tematika njegovih pjesama je raznolika i kreće se od društveno-socijalne, preko rodoljubive, do ljubavne i misaone.

Kroz svoje stihove, pokušava da odgovori na brojna pitanja koja se nađu pred čovjekom kao individuom, pošalje repliku, kritiku ili svoj lični stav prema stvarima i pojedincima koji su sastavni dio našega života.

U njegovim pjesmama pronaći ćete stihove posvećene Hercegovini, Šumadiji, Drini, otetom Kosovu, slikama rodnog zavičaja, društvenoj anarhiji, velikim ili neuzvraćenim ljubavima...

Ero - maskota Nevesinjske olimpijade