Orjentalista Srpko Leštarić napisao je "Zanimljivi srpski prezimenik", gdje je sakupio 5.500 neobičnih srpskih prezimena.

prezimena srbija

Rikalo, Mukalo, Peško, Kenjalo, Ćoćkalo, Nakarada, Ćućak, Šupak, Motika, Lelekur, Zlomužnica, Mačkoder, Masnikosa, Cerovina, Poledica, Jasika, Srdoč... samo su neka od brojnih prezimena koje je orjentalista Srpko Leštarić, sakupljač i prevodilac arapskih narodnih bajki, popisao u knjizi "Zanimljivi srpski prezimenik".

- U početku sam namjeravao da napravim skroman spisak od 100 neobičnih, ali se on za tili čas proširio na 365 - dovoljno za svaki dan u godini. Poslije dvije nedjelje počeo sam da ga povećavam do 1.001, što me je asociralo na "Priče iz 1001 noći". Pokazalo se da ni taj broj neće biti dovoljan - prisjeća se autor knjige.

Za oko tri godine uspio je da dođe do 5.500 prezimena od kojih je odabrao sto (plus jedno) najživopisnijih i smjestio ih u "Izlog" svoje knjige.

- Tako u Srbiji, između ostalih, imamo i Bkiće, Prcoviće, Trtovce, Jogunice, Babarogiće, Gulivrate, Frfulanoviće, Nadrljanske, Ušljebrke...Ali niko ne treba da žuri i pomisli da su prezimena iz izloga najzanimljivija - zagonetan je Srpko.

U Srbiji ima gotovo 50.000 prezimena, od kojih je 20.000 dvosložno i završava se na "ić". Takva nisu ušla u katalog, ako ni ona nastala od stranih riječi, poput Klajn. Među najdužim, sa čak sedam slogova, izdvajaju se Suvočesmaković i Gavrankapetanović.
U izgradnji "prezimenika" Leštarića su nadahnule odjavne špice, komšijske priče, nadgrobni spomenici, čitulje...

Prezimena je Leštarić podijelio na nekoliko tematskih cjelina - prema naravi, sklonostima, ponašanju, raspoloženjima i duševnim stanjima. Tu su i prezimena po intelektualnim odlikama, krvoločna, trudoljubačka i trudomrzačka, lascivna...

- Zanimljive su i podudarnosti između prezimena i zanimanja pojedinaca koji ih nose. U Zemunu je na razmeđi između 19. i 20. vijeka živio gostioničar Arkadije Bokalović, a u Srbiji postoje ginekolog Ribić, ljekar Bolesnikov, gastronom Gladić... U prestonici ima jedna Zvezdana koja se prezivaMuzika, zatim žena čije je prezime Makedonska Torbica. Među nesvakidašnjim kombinacijama je i ime glumice Đurđije Cvetić - nabraja Leštarić.

Najviše prezimena u katalogu počinje na slovo K.

- Za njim slijede B, P i M. Na ova četiri slova počinje 2.301 prezime u katalogu, dok veoma malo njih počinje na neko od sljedećih slova: Đ, E, Ž, LJ, NJ, U, F, H, i DŽ - ističe Srpko Leptarić.

Ovako Leštarić dijeli prezimena na tematske cjeline prema:

- Naravi: Dobrić, Zvocić...

- Sklonosti i ponašanju: Plačkić, Šmrkić...

- Raspoloženjima i duševnim stanjima: Vedrić, Mrzić...

- Intelektualnim odlikama: Zjakić, Benaković...

- Vremenskim prilikama: Kišić, Olujić...

- Lepoj spoljašnjosti: Đinđić, Mileusnić...

Prezimena mogu biti i:

- Krvoločna: Koljivratić, Mučibabić, Mačkodavić...

- Trudoljubiva ili trudomrzačka: Rabotić, Dangubić, Nebrigić...

- Lascivna: Kurić, Prčetić, Picajkić... - Po voću, povrću, jelima: Šljivić, Boranijašević, Kobasičić...

- Bogohulnih: Đavolović, Vragić, Raspopović...

- Nastalih od složenica: Kozoglavić, Zlomislić, Zlojutrović...

Inače, srpska prezimena najranije se bilježe u crkvenim knjigama u okolini Zadra i Šibenika krajem 17. vijeka.

Knez Aleksandar Karađorđević 1851. goodine naredio je uspostavljanje trajnih, nasljednih prezimena po najstarijim i najznačajnijim precima, ali su tek od 1900. godine ona postala ustaljena u Srbiji. Po završetku Prvog svjetskog rata sistem identifikacije pomoću prezimena našao se u primeni na cijelom Balkanu.

Danas su najčešća prezimena: Jovanović, Petrović, Pavlović, Nikolić i Đorđević.

Nastala su od muških ličnih imena preuzetih od hrišćanskih svetitelja i potiču iz tuđih jezika - prvo iz aramejskog, a ostala iz grčkog.

Samo u Beogradu Jovanovića ima oko 40.000, Petrovića oko 30.000, Nikolića oko 25.000, Đorđevića gotovo 20.000.