Sveti Nikola iz Gorioča čuva Srbe

Izvor: SRNA Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 24. 02. 2015. - 11:11h

Mati Isidora i sestre: Marta, majka vladike Teodosija, Jelisaveta i Vida zadnji su čuvari manastira u Gorioču, na Kosmetu, koji je jedva odbranjen pred naletima albanskih terorista.

manastir gorioc

Kako kaže predanje, u znak zahvalanosti Svetom Nikoli za izlječenje sljepila,  Stefan Dečanski je,  u davna vremena, dao blagoslov da se sazida manastir u mjestu u kome gorski vjetar čisti pluća i dušu.

Vjerovanje u  čudesne moći Gorioča, liječenje sljepila i slabovidosti /uz jedinu fresku – „Sveti Nikola liječi oči kralju SteFanu Dečanskom“/ čuvalo je ovu svetinju, kaže stara igumanija, mati Isidora.

Na manastir su u novije doba nasrtali zločinci, pa su je pripadnici međunarodnih snaga – Španci, a potom i Slovenci – dodatno obezbijedili sa pet redova bodljikave žice.

Vjerovanje u čudesnu moć Gorioča povezalo je  veliki broj istinskih vjernika I prijatelja ove srpske svetinje.

Milutin Bogdanović iz  Užica je „iskonski vezan za Gorioč“.

„Ovo je svetinja koja unosi smirenje i jača vjeru u Svevišnjeg  da će svakog stići zaslužena nagrada ili kazna“, kaže on  pokazujući na fresku posvećenu Svetom Nikoli iscjelitelju.

Sestrinstvo manastira kaže da je teško breme i vrijeme  „iza i ispred njih“.

Mati Isidora, tihim glasom, tišim od „samoće u Gorioču“, pokušava da prenese stradalništvo sestrinstva iz ove srpske svetinje.

„Bogu velikom hvala. Sačuvao je naš manastir i  nas u njemu. To je naša sveta dužnost. To je ono za šta se molimo jutrima i povečerjima“, kaže ona.

Mati Isidora napominje da je bilo „teško,  ali i sveto“ moliti se 1999. godine Svetom Nikoli , a potom i zloglasnog marta 2004. godine tokom pogroma Srba, da spasi i zaštiti sestre i svetinju.

Gorioč danas prkosi i štiti „sa visine“ iznad Istoka sve srpsko i pravoslavno dokle pogled seže u Metohijskoj i  Osojanskoj kotlini,  do prevoja prema Zubinom Potoku sa sjeverne, te Prokletija i Šar planine sa južne strane.

U posjedu manastira  bilo je nekoliko stotina hektara, što šume što njiva i  vinogorja.

Danas, visoka ograda i teška ulazna kapija odvajaju svega 25 hektara šume i oko dva hektara njive oslonjene na manastir od onih koji bi da uzmu manastiru sve.

Mati Isidora i sestre vjeruju da će se narod vratiti i da će Gorioč, ne samo za slavu i za velike praznike, biti pun žive riječi…

U gradiću je  od pet hiljada Srba ostalo  svega njih tridesetak.

Ali, u Osojanskoj kotlini  živi oko 2.500 pravoslavaca, ulavnom porijeklom iz Andrijevice, Berana, Plava i Kolašina.

Tinja nada da će baš Osojanska kotlina, najveće povratničko naselje na Kosmetu. oživjeti i da će Gorioč i manastir Budisavci ostati svetinje – oslonci srpskog trajanja u Metohiji.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja