Vedrana Pavićević je diplomirani profesor njemačkog jezika i književnosti, i zajedno sa kolegama Nemanjom Miloševićem i Vesnom Duvnjak čini aktiv njemačkog jezika u školi Cerovac.

Vedrana Pavicevi Cerovac

Kakav je status njemačkog jezika danas u našem društvu?

Njemački jezik spada među najveće svjetske jezike i maternji je jezik najvećeg broja stanovnika Evropske unije. Kod nas se izučava u gotovo svim osnovnim školama kao drugi strani jezik, a samim tim i u srednjim. Broj polaznika kurseva je znatno porastao i u školi „Cerovac“. Iz svega ovog zaključujemo da njemački jezik kod nas doživljava reafirmaciju, i to najvećim dijelom iz objektivnih potreba našeg društva.

Ko najčešće uči njemački jezik u školi „Cerovac“?

Moram da priznam da je to u posljednje vrijeme postalo, u pozitivnom smislu, izuzetno šaroliko. Tu su odrasli polaznici koji žele da se presele u Njemačku radi boljeg zaposlenja. Zatim imamo srednjoškolce koji bi željeli da studiraju u jednoj od zemalja njemačkog govornog područja. Najnovije su nam grupe mladih učenika, od 4. do 9. razreda osnovne škole, koji iz različitih motiva uče njemački: neki, kako oni kažu, da ne bi imali problema sa školskim gradivom, a drugi opet podstaknuti ili ličnim interesovanjem ili roditeljskim shvatanjem potrebe poznavanja dva strana jezika.

Od prošle godine njemački jezik se uči i u vrtićima „Naša radost“, u predškolskim grupama u Bregovima, Policama i Gorici. Naime, Cerovac je postigao dogovor sa Gete-institutom u Sarajevu prema kome djeca besplatno pohađaju časove njemačkog jezika.

Vedrana Pavicevi Cerovac (1)

Kada i kako učiti njemački jezik?

Teško je govoriti o optimalnom trenutku za početak učenja bilo kog stranog jezika, pa tako i njemačkog. Opšta je zabluda da se u tom smislu može „trajno zakasniti“. Jedina značajna razlika u pogledu uzrasta u kome se počinje usvajati strani jezik jeste u sferi pravilnog izgovora: djeca lakše, brže i tačnije usvajaju autentični izgovor. Sve ostalo je stvar motivacije, interesovanja, potrebe ili želje, a dijelom i talenta. Do sada su svi naši polaznici uspješno položili sve ispite na Gete-institutu u Sarajevu na gotovo svim nivoima, tako da nema razloga da živimo u staroj zabludi da je njemački pretežak jezik. Potrebna je samo čvrsta odluka i rad.

Usvajanje stranog jezika najbolje funkcioniše u malim grupama. U našoj školi su to grupe sa do maksimalno 8 polaznika. Grupe su uvijek ujednačene po uzrastu, čemu je prilagođen i izbor udžbenika, koji su izuzetno moderni i prilagođeni eri komunikacionih tehnologija. Svi su orijentisani na komunikaciju, a ne teorijsko poznavanje jezika. Nastavne jedinke su praćene sadržajima iz kulture i običaja Njemačke, čime se oblikuje stav prema jeziku i njegovim maternjim govornicima, upoznaje kultura, a u širem smislu stiče široko obrazovanje.

Koje mogućnosti pruža poznavanje njemačkog jezika?

Mogućnosti su brojne i ima ih sve više. Za učenike koji u državnim školama uče njemački i pokazuju dobar nivo poznavanja jezika tu je fondacija „SHL“ (Schüler Helfen Leben) iz Sarajeva koja je prošle godine pokrenula projekat razmjene učenika iz BiH sa Njemačkom. Gimnazija „Jovan Dučić“ je imala tu čast da bude izabrana, te smo prof. Nemanja Milošević i ja vodili grupu đaka u Alsfeld. Za studente tu su mnoge organizacija i fondacije, od kojih bih istakla Njemačku službu za akademsku razmjenu (DAAD), koja svake godine daje stipendije za redovne studente i studente na poslijediplomskim i doktorskim studijama iz svih naučnih oblasti. A za odrasle tu je nerijetko mogućnost pronalaska boljeg zaposlenja u Njemačkoj, gdje je neophodno priložiti diplomu o poznavanju jezika na nivou koji propisuje njihov zakon za određeno zanimanje.

Vedrana Pavicevi Cerovac

Da li i profesorima njemačkog jezika stoje na raspolaganju mogućnosti stručnog usavršavanja?

Svakako. Mislim da u tome odličan odnos Njemačke prema profesorima njemačkog kao stranog jezika u inostranstvu nema konkurenciju u svijetu. Do sada sam imala priliku da učestvujem na izuzetno zahtijevnim programima dvosedmičnog stručnog usavršavanja u Dizeldorfu i Getingenu putem njemačke Službe za pedagošku razmjenu (PAD), kao i putem Gete-instituta u Berlinu i Vajmaru. Ove mogućnosti je iskoristio i moj kolega Nemanja Milošević, učestvovavši na istom tipu seminara u Jeni, Rostoku, Lajpcigu, kao i koleginica Vesna Duvnjak u Frankfurtu i još nekim gradovima. To su sjajna iskustva i prilike da se mnogo nauči i doživi, te kasnije posredno ili neposredno primijeni u nastavi njemačkog jezika, čime ona dobija na kvalitetu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA