Kišno ljeto i nepovoljne vremenske prilike donijele su probleme hercegovačkim vinogradarima i vinarima, pa je ovogodišnji prinos smanjen za oko 20 odsto.

carski vinograd usce Carski vinogradi Podrum "Vukoje"

Prema njihovim rečima, ni kvalitet grožđa nije na prošlogodišnjem nivou, a zbog velikih ulaganja u zaštitu, očekuje se i poskupljenje vina za oko deset do 20 odsto.

Magistar poljoprivrednih nauka Janko Milojević objašnjava da su vinograde uspjeli da sačuvaju samo oni najuporniji koji su se pridržavali savjeta agronoma, te oni koji su u zaštitu uložili mnogo truda i novca.

- Bilo je slučajeva gdje su ljudi prskali vinograde i do 14 puta, dok je prethodnih godina šest do sedam zaštita bilo sasvim dovoljno. Nekima, međutim, ni to nije pomoglo, jer nisu upotrebili prave preparate u pravo vrijeme, pa su vinogradi pretežno ostali bolesni – ističe Milojević i dodaje da kvalitet grožđa neće biti na prošlogodišnjem nivou zbog nedostatka šećera, a i zbog toga što će odnos šećera i kiselina biti poremećen.

On ističe da su vinovu lozu ove godine najviše napadale plamenjača, te pepelnica, koja je najopasnija, dok se u jesenjem periodu, zbog velikih padavina,  počeo javljati i botritis.

Direktor firme „Agrofin“, koja je oživjela nekadašnji „Agrokop“, Dragan Anđelić kaže da vinogradari težu godinu od ove ne pamte, ali da su uprkos tome uveliko uspjeli da sačuvaju rod.

- Iako je prinos manji za oko 20 odsto, na to nisu uticale samo vremenske prilike. Kvalitet grožđa bio je na prvom mestu, pa smo rod redukovali rezidbom. Trebinjske vinarije koje otkupljuju od nas zahtjevaju visok kvalitet grožđa, a visok kvalitet i visok rod jednostavno ne idu zajedno – objašnjava Anđelić i dodaje da su velike količine grožđa već rezervisane, te da će nastojati da svi kupci budu ispoštovani.

Prema njegovim riječima, berba grožđa kasni 20 dana, a od vremenskih uslova zavisi kada bi ona trebalo da počne. Veliki problem, kaže, predstavljaju kiše koje su padale i prethodnih dana, jer plod u takvim uskovima teško može da sazri.

- Početkom ove sedmice moći ćemo da sagledamo prave posljedice  kiša. Ono što nam ostaje jeste da čekamo i da vidimo kako će se situacija dalje razvijati. Zaštita se više ne može davati, jer se poštuju karence, a bilo bi štetno i po ljudsko zdravlje, koje nam je ipak svima na prvom mjestu – ističe Anđelić i dodaje da je na loše vremenske prilike najosjetljivija bila autohtona vrsta žilavka, dok su ostale sorte pokazale veću otpornost.

On naglašava da uprkos teškoj godini očekuju solidan rod i zadovoljavajući kvalitet grožđa.

Zbog loših vremenski prilika, u zaštitu vinove loze mnogo novca i truda morali su da ulože i trebinjski vinari u svojim vinogradima.

- Za razliku od prethodnih godina, u zaštitu vinograda uložili smo 50 odsto više novca nego što je bilo planirano, ali to je bio jedini način da sačuvamo rod. Onaj ko je ulagao u zaštitu i održavanje vinograda uspio je da održi kvalitet na zadovoljavajućem nivou. Očekujemo da će prinos biti nešto manji, ali se nadamo da će berba biti solidna uprkos svim nedaćama – kaže vinar i vlasnik podruma „Berak“ Aleksandar Berak.

On ističe da su i u njegovom vinogradu najviše zaštite zahtjevale bijele sorte poput žilavke i šardonea, dok su crne sorte bile otpornije.

- Zbog dodatnih ulaganja u zaštitu, ni cijena vina neće ostati ista, tako da će vjerovatno doći do poskupljenja – naglašava Berak.

Pepelnica prva „strana“ bolest

Pepelnica je prva bolest stranog porijekla na vinovoj lozi, koja se pojavila u Evropi. Njena pojava, prvi put je zabilježena 1845. godine nedaleko  od Londona. Šest godina nakon toga, proširila se u svim zemljama Mediterana.

Danas je prisutna na svim područjima uzgoja vinove loze, a nanosi velike štete. Urod može biti smanjen i do 80 do 90 %. Znaci bolesti se pojavljuju na svim zelenim dijelovima vinove loze.