U organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” iz Trebinja večeras je u prostorijama Gradske biblioteke održano predavanje na temu “Ćirilični natpisi istočne Hercegovine- krstonosna Hercegovina“ istoričara Gorana Komara.
Pored predavanja veliko interesovanje izazvala i filmska prezentacija svakog stećka, gomile, crkve i spomenika koji je Komar sa svojom ekipom obišao u Istočnoj Hercegovini, Banjanima, Goliji, Boki i Južnoj Dalmaciji.
Novica Telebak predsjednik trebinjske “Prosvjete” naglasio je da je Komar duboko zavirio ne samo u srednjevjekovni svijet hercegovačkog zavičaja, nego i u srednjevjekovna podneblja evropskih prostora.
“Riječ je o i te kako značajnom sagledavanju prelomnih istorijskih događaja kroz ćirilične natpise i pismo koje je presudno uticalo ne samo na srpsku već i na evropsku istoriju i civilizaciju”, rekao je Telebak.
Autor publikacije Goran Komar naglasio je da su istraživanje o stećku nastala na prostoru istočne Hercegovine još prije 10 godina, te da je sa svojim saradnicima imao više 100 eskurzija i posjeta pravoslavnim crkvama, crkvištima i crkvinama.
“Na početku realizacije projekta, vjerovao sam da ću se u ovom istraživanju baviti samo neobjavljenim natpisima istočne Hercegovine, ali suočavanje sa određenim spomenicima koji su desetinama puta objavljeni u naučnoj literaturi, vodio je neminovnom obilaženju svih nekropola i spomenika koji čuvaju objavljene natpise. Prvi moji susreti sa starim natpisima Hercegovine uvjerila su me da je neophodno pomjeriti se sa nivoa saznanja koje je ćirilična epigrafika iznjedrila do 1970. godine “, kazao je Komar.
On je dodao da koncentracija ovog nasleđa leži upravo na prostoru stare Hercegovine.
“Grobnici nekropole doprinose razvoju starog ćiriličnog pisma. Vjerujem da je to jedan od najrasprostranjenijih simbola prestavljen na stećcima istočne Hercegovine, mač sa štitom, simbol Kosova, koji gotovo najčešće leži na spomenicima položenim u prostoru istočne Hercegovine. Pretežni dio ovog nasleđa mora se vezati za period posle Kosova, jer su stećci svjedoci tragedije. Sagrađeni su za vječnost, zato moraju biti masivni da uzdrže hod vremena i propadanja. Oni jesu znak identiteta, a ipak, iako je najgušće posejanje njihovo u oblastima istočne Hercegovine, na tragu istorijskog kosovskog puta, oni prestavljaju baštinu svih balkanskih zatočenika kosovskog zavjeta i događaja taman kao i njihovo ćirilično pismo” istakao je Komar.
Da su nekropole pravoslavnog porijekla i da su tu sahranjeni pravoslavci živo svjedoči najznačajnija nekropola Radimlja kod Stoca što je bratsveničko groblje plemićke porodice Miloradovića, visokog srpskog srednjovjekovnog pravoslavnog roda.
“Posebno je značajna i nekropola kraj Vidoštaka, odnosno grobna ploča sa natpisom kaluđerice Marije iz 1231. godine apsolutno govori sve, a to je parohijalno groblje toga kraja, nastalo mnogo prije Miloradovića”, kaže Komar.
Šta Vi mislite o ovome?