U Trebinju je danas počela petodnevna međunarodna konferencija "Krš bez granica" koja je okupila 150 stručnjaka iz četrdesetak zemalja svijeta koji će govoriti o poznavanju, zaštititi i održivom upravljanju podzemnim vodama Dinarskog krša, kao jedne od najbogatijih i najsloženijih kraških cjelina u svijetu.
Boško Kenjić, pomoćnik ministra u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istakao je da se na konferenciji želi promovisati Dinarski krš sa svim njegovim specifičnostima.
On je rekao da je juče na Upravnom odboru projekta usvojen inicijalni dokument "Prekogranična dijagnostička analiza", putem kojeg je sagledan status i značaj prekograničnih vodonosnika, te se pokušalo odgovoriti na pitanje kakva je trenutno situacija u vezi sa upravljanjem vodama.
Keljić je dodao da slijedi priprema strateškog akcionog plana, nakon čega bi trebalo napraviti obavezujući dokument.
"Na osnovu svih provedenih analiza, ocijenili smo da je dobar status vodonosnika, ali su oni pod velikim rizikom", rekao je Kenjić i upozorio da najveće opasnosti predstavlja upravljanje otpadom, kao i neadekvatan tretman otpadnih voda što prijeti da se kontaminiraju vodonosnici.
On je istakao da je najvažnije da se među zemljama harmonizuju standardi na osnovu kojih se proglašavaju zaštitne sanitarne zone.
Govoreći o upravljanju vodama u BiH, Kenjić je rekao da se intenzivno provode aktivnosti na donošenju takozvanih planova upravljanja riječnim slivovima.
"Krajem januara pokrenut je projekat u saradnji sa Evropskom komisijom kroz koji ćemo napraviti planove upravljanja za sliv rijeke Save, a do kraja godine ćemo završiti projekat `Neretva-Trebišnjica` u okviru kojeg se pripremaju planovi upravljanja za sliv Trebišnjice, odnosno Jadranskog mora", naglasio je Kenjić.
On kaže da će ovi planovi upravljanja, čije donošenje se očekuje do kraja 2015. godine, prvi put biti prepoznati kao univerzalni mehanizam upravljanja riječnim slivovima.
Neno Kukurić, predsjedavajući organizacionog odbora konferencije, rekao je da je voda veoma važna, ali da će njen značaj u budućnosti biti još veći, te napomenuo da četvrtina stanovništva u svijetu dobija vodu za piće sa krša i da bi, iz tog razloga, trebalo unaprijediti odnos prema zaštiti ovog prirodnog bogatstva.
Da bi bolje upravljali vodama, Kukurić smatra da je neophodna harmonizacija pravilnika, zakona i monitoringa.
Hidrogeolog Petar Milanović, jedan od vodećih stručnjaka za krš, ukazao je da je istočna Hercegovina specifična sredina sa velikim količinam padavina koje nisu pravilno raspoređene, zbog čega je na ovom području zamišljen jedan sistem koji bi vodu sačuvao na površini.
On kaže da bi sistem bio višenamjenski i da bi se voda prevodila od Gacka, dolinom Zalomke, preko Nevesinja, pa bi se spuštala u Dabarsko i Fatničko polje do akumulacije Bileća, pa do Trebunja gdje bi se dio odvajao za Dubrovnik, a dio odlazio kroz Popovo polje.
Organizator i sponzor konferencije je DIKTAS projekat, uz podršku Uneska, Komisije za krš Međunarodnog hidrogeološkog društva i Međunarodnog UN centra za podzemne vode.
Regionalni suorganizatori su "Hidroelektrane na Trebišnjici" iz Trebinja i Univerzitet u Beogradu.
Osnovni partneri DIKTAS projekta su četiri zemlje dinarskog područja - BiH, Crna Gora, Hrvatska i Albanija.
Ivo Lučić, član organizacionog odbora Konferencije, ističe da je cilj skupa da se unaprijedi saradnju međunarodnih stručnjaka za krš i članova DIKTAS projekta, te da se omogući razmjenu iskustava i ideja bitnih za kraške vode širom svijeta.
On je rekao da je DIKTAS projekat pokrenut radi boljeg razumijevanja prekograničnih podzemnih voda u dinarskom regionu i da bi se olakšalo njihovo pravedno i održivo korištenje, uključujući i zaštitu jedinstvenih kraških ekosistema koji zavise od podzemnih voda.
Konferenciji prisustvuju stručnjaci svih disciplina vezanih za istraživanje karških voda i upravljanje vodnim resursima, inženjerstvo, zaštitu podzemnih voda i sanaciju, kao i obrazovanje i informisanje javnosti o problemima i važnosti podzemnih voda u kršu.
Za vrijeme konferencije biće održana i sjednica Međunarodnog hidrogeološkog društva.
Šta Vi mislite o ovome?