Novi naslov „Manastir Uspenja Presvete Bogorodice na Savini kod Herceg-Novog“ dr Gorana Komara, autora više knjiga i niza istorijsko-kritičkih tekstova, koji sakuplja dokumente iz brojnih arhiva koje govore o manastiru Savina kao duhovnom centru Herceg-Novog, Boke ali i šire, promovisana je sinoć u prepunoj sali Rezidencije Savatija Ljubibratića na Toploj.

promocija nove knjige dr gorana komara u herceg novom

Preko dvadeset godina, mimo tekućih istorijskih moda, Komar je ispisivao djelo lične intelektualne intonacije, koje diše suštinskim i autentičnim saznanjima na život i vrijeme o kojem kazuje i u svojim ranijim naslovima, kao i u ovom koji je posvećen manastiru Savina.

Govoreći na promociji Komarove knjige publicista Nebojša Rašo je kazao da je skoro milenijum manastir Savina svjedok pravoslavne istorije u hercegnovskom kraju. „Savina pamti Nemanjiće, Kosače i Otomansku vladavinu. Pamti i njihov odlazak, dolazak episkopa Savatija Ljubibratića i progon njegovog sinovca Stefana Ljubibratića. Pamti Savina i propast Venecije, ali i Francuske, Austrije i mnogih drugih ovozemaljkih sila koje su za vijeka. Pamti i dolazak ruskih snaga i njihov svečan doček i službu Svetog Petra Cetinjskog u manastiru okićenom u zastavama, a pamti i borbu protiv izdaje Venedikta Kraljevića, podvig mladog Kirila Cvjetkovića“, kazao je Rašo i dodao da nova knjiga dr Gorana Komara opisuje mnoga iskušenja i smutna vremena za pravoslavlje, kao i otpor manastirskog bratstva. U njoj se, kako je napomenuo Rašo, nalazi veliki broj faksimila i prepisa dokumenata, a knjiga ukazuje na niz značajnih igumana manastira Savina, od igumana Arsenija do arhimandrita Justina Tasića.

Prema riječima Raša, svaki Bokelj, koji je pisao o svom zavičaju, morao se posvetiti i manastiru Savina. "Dr Goran Komar pomno istražuje istoriju naše svetinje. Prvo bogatu manastirsku biblioteku, kako i ovaj naslov koji promovišemo pokazuje i literaturu i arhive u Dubrovniku, Veneciji, Cetinju, Kotoru, arhiv Hrvatske Akadenije Znanosti i Umjetnosti u Zagrebu, Arhiv SANU u Sremskim Karlovcima, arhiv Mitropolije crnogorsko-primorke. Sam pogled na ovaj popis arhiva, čija je građa korišćena i na literaturu, govori nam o kakvom je vrijednom i značajnom projektu riječ. Rezultat tih istraživanja je ova knjiga koja je otrgnula od zaborava mnoge zaslužene ličnosti, darodavce, mnoga dešavanja, stradanja i naravno istorijski hod manastira“, rekao je Rašo i dodao da nova Komarova knjiga po prvi put nosi kompletan „Svjetli i Božanstveni Opšti list tvrdoško–savinski“, a to predstavlja list za upisivanje imena svetitelja, vladara, arhijereja, nastojatelja, sveštenika i pravoslavnih hrišćana.

Ova knjiga sadrži veliki broj familijarnih čitulja priložnika manastiru Tvrdoš i manastiru Savina, i ona je najbolji simbol jedinstva i organske vezanosti dva srpska starohercegovačka manastira, istakao je Rašo i zaključio da predstavljena knjiga čini veoma važan izvor za Srpsku pravoslavnu crkvu, jer pruža imena sveštenika i kaluđera kojima se inače izgubio svaki drugi trag, a riječ je o prepisu stare knjige koju su donijeli tvrdoški monasi i tako nastavili i ustrojili tvrdoško–savinski list.

Autor je, prikazujući slajdove skeniranih dokumenata iz Vatikanskog arhiva, ali i drugih arhiva, otkrivao političke i ideološke (ne)prilike.

„Kada se danas posmatra teritorijalni opseg Crne Gore, države koja je međunarodno i pravno priznata, sa tačno određenim međama, državnom zastavom na Ist Riveru, ta država gledaće svim istorijskim metodama da prisvoji kompletno pravoslavno nasljeđe Srpske pravoslavne crkve, kako bi tim putem ispunila svoju očito praznu poljanu“, kazao je dr Goran Komar i dodao: „Koristim priliku da pozovem sve subjekte političke scene u Crnoj Gore na saborno sređivanje, da ne sramote svoje pretke i da spasavaju ovaj grad“ zaključio je dr Komar, burno pozdravljen od prisutnih.