U Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je otvorena izložba „Kraška polja Bosne i Hercegovine“, čiji je autor Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva.
Izložba je rezultat dvogodišnjeg istraživanja u okviru kojeg su prikupljeni podaci o 57 kraških polja u BiH, od istočne Hercegovine do zapadne Bosne. Prema riječima predstavnika autora izložbe, ista je realizovana u sklopu projekta „Identifikacija i promocija kraških polja u BiH kao močvara od državnog i međunarodnog značaja“, s posebnim naglaskom na identifikaciju njihovog značaja za ptice, vodu i mogućnost razvoja lokalnih zajednica, ali i na opasnosti koje prijete da kraška polja izgube svoju funkciju koju danas imaju.
„Izložba ima za cilj evaluaciju prirodnih, kulturnih i drugih vrijednosti kraških polja u BiH. Ona obuhvata 57 kraških polja, od Mokrog polja, Popovog polja, Ljubinjskog polja, do kraških predjela u zapadnoj Bosni. Autori večerašnje postavke su uglavnom ljudi iz Ornitološkog društva ‘Naše price’, udruženja ‘Naša baština’ i plemeniti ljudi koji su bili prisutni tokom istraživanja u prethodne dvije godine”, rekao je za TrebinjeLive Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva “Naše ptice”, koji je i kustos u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, u dijelu za prirodnjačku zbirku.
On je dodao da je za očuvanje kraških polja i njihove biološke raznolikosti neophodno prepoznati njihove prirodne vrijednosti i značaj za opstanak čovjeka na njima, a zatim pokrenuti zajedničke akcije za zaštitu, upravljanje i razvoj kraških polja.
Nermina Sarajlić, član udruženja “Naše ptice”, istakla je da je ideja projekta “Dočekajmo proljeće zajedno”, koji je takođe u sklopu večerašnje izložbe, da se djeca upoznaju sa klimatskim promjenama kroz proučavanje ptica. “Postoji pet vrsta ptica koje mi pratimo u okviru projekta, a to su roda, pčelarica, kukavica, lastavica i čiopa. Ideja je da djeca svojim profesorima i nastavnicima biologije svake godine prijave prvo viđenje tih ptica, koje će zatim oni prijaviti našem udruženju”, rekla je Sarajlić i dodala da će se na osnovu tih podataka uvidjeti koliko proljeće dolazi ranije, odnosno kasnije od prethodne godine. Ona napominje da je osnovni cilj podizanje svijesti javnosti o značaju ptica kao najboljih indikatora stanja okoliša.
U okviru izložbe prisutni su pogledali film koji nosi isti naziv kao i izložba, autora Irhana Dervovića, koji upozorava, između ostalog, da težnja da se vodeni potencijali što više iskoriste u svrhu proizvodnje električne energije predstavlja jednu od opasnosti za kraška polja, ugrožavajući ih da postanu kraške pustinje i ujedno uništi biodiverzitet i život čovjeka na njima.
Projekat su realizovali “EuroNatur” i Ornitološko društvo “Naše ptice” uz saradnju sa udruženjem “Naša baština” i Zemaljskim muzejom BiH. Finansijski je podržan od strane fondacije “MAVA”. Takođe, u narednom periodu planira se prezentacija projekta u Ravnom i Čapljini.
Шта Ви мислите о овоме?