Dok su ulice Kijeva poprište žestokih sukoba demonstranata i snaga bezbjednosti, najveća država koja razdvaja Rusiju i Evropsku uniju našla se na ivici krvoprolića kakvo nije viđeno u ovom regionu od raspada SSSR-a, prije 25 godina.

Ukrajina protesti

Ali dok Moskva tada nije imala želju ni moć da izaziva Zapad, današnja bitka na tlu Ukrajine postaje najdramatičnija tačka u kojoj se ukrštaju interesi SAD i Evrope s jedne strane i Putinovog Kremlja sa druge, piše "Vol strit džurnal".

Kraj hladnog rata obilježio je dramatični kontrast kada je riječ o moći između Sovjetskog Saveta koji se urušavao i Zapada predvođenog SAD koji je bio u usponu.

Zato danas, dok neki analitičari za ukrajinsku krizu kažu da je "asimetrija interesa", drugi smatraju da je Ukrajina postala moneta za potkusurivanje između Zapada i Istoka.

Za Putina je sudbina Ukrajine svakako egzistencijalna stvar, ključna za njegovo nastojanje da obnovi globalni uticaj Rusije izgradnjom svojevrsnog saveza u čijem sastavu bi bile bivše sovjetske republike, a kojim bi se upravljalo iz Moskve.

Ukrajina, kolijevka ruske države, vijekovima vezana za Rusiju snažnim kulturnim i ekonomskim vezama, najvažnija je karika bez koje unija koju Kremlj stvara ne bi imala pravi smisao.

Putinova decembarska ponuda Kijevu od 15 milijardi dolara zajma, sudeći po tome što je najveća takve vrste, kao i po tome što je u neku ruku i rizična za rusku ekonomiju, naglašava njegovu odlučnost da drži Ukrajnu podalje od zapadne orbite.

S druge strane, za Ameriku i SAD, Ukrajina nije bila u prvom planu. Vašington nije želio da rizikuje odnose sa Moskvom jer mu je trebala Rusija zbog saradnje po pitanju Sirije i Irana.

Sa eskalacijom nasilja, ukrajinska kriza postala je test za EU da pokaže da li je u stanju da vodi koordinisanu spoljnu politiku - u šta čak i njeni američki partneri sumnjaju, piše "Vol strit džornal".

Činjenica da je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič juče telefonom razgovarao s američkim potpredsjednikom Džozefom Bajdenom, dok za njemačku kancelarku Angelu Merkel nije bio dostupan, pokazuje koliki je ograničen uticaj Evrope na ukrajinske vlasti.

Lideri ukrajinske opozicije su u redovnom kontaktu sa zapadnim prijestonicama, ali čini se da imaju ograničen uticaj na sve nasilnije demonstrante na ulicama Kijeva.

Prije izbijanja jučerašnjeg nasilja u Kijevu, američki i evropski zvaničnici su se trudili da minimalizuju ulog u ukrajinskoj krizi, smatrajući da Ukrajina sa ekonomijom u stagnaciji, dubokim regionalnim podjelama i političkom korupcijom, teško da može da bude poželjna nagrada, čak i za Kremlj.

Međutim, kako raste neizvjesnost od ishoda ukrajinske krize, prepuštanje Ukrajine Moskvi moglo bi da podrije kredibilitet Zapada, navodi američki list.

Više od dvije decenije Ukrajina nije privlačila veliku pažnju Zapada, a Kijev je preživljavao balansirajući između nastojanja da se približi Zapadu i zavisnosti od ruskih subvencija.

Domaća politika je obilovala nestabilnošću i korupcionaškim aferama, bivši predsjednik Viktor Juščenko je bio žrtva napada, dok je njegova premijerka Julija Timošenko završila u zatvoru gdje služi sedmogodišnju kaznu.

Narandžasta revolucija je prošla bez velikog miješanja Rusije. Ali kada je Moskva shvatila da ekspanzija NATO na Istok dovodi Alijansu pred njena vrata, a da EU nudi njenim susjedima sporazume o stabilizaciji, Kremlj je podvukao crtu i presjekao vitalne trgovinske veze kako bi izvršio pritisak i osujetio eventualno potpisivanje sporazuma.

Janukovič se povukao i Ukrajina nije potpisala Sporazum o pridruživanju sa EU, što je šokiralo evropske zvaničnike, a ruska diplomatija je, po mišljenju analitičara, zabilježila veliku pobjedu.

Međutim, na stotine hiljada Ukrajinaca je u znak protesta izašlo na ulice prijestonice, što su najveće demonstracije od Narandžaste revolucije, dok se Janukovič nadao da će se demonstranti brzo umoriti. Do toga nije došlo i on je morao da ponudi ustupke u vidu amnestije za demonstrante, a opozicionim liderima učešće u vladi.

Situacija je međutim, eskalirala, i centralni kijevski Trg nezavisnosti od juče je poprište najžešćih sukoba od početka tromjesečnih protesta u kojima je za sada poginulo 26 ljudi, a više od 200 je ranjeno.