U Bratuncu je danas služen parastos za 3.267 srpskih vojnika i civila iz srednjeg Podrinja koje su u proteklom ratu ubile muslimanske snage.

pomen za ubijene srbe u bratuncu

Parastos na groblju u Bratuncu služilo je bratunačko-zvorničko sveštenstvo.

Potom su vijence kod spomen-krsta u bratunačkom groblju položili Miladin Dragičević, izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, delegacija Vlade Srpske predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Petrom Đokićem, te Narodne skupštine Srpske i srpski predstavnici u institucijama BiH.

Vjence su položili zamjenik ambasadora Rusije u BiH Aleksej Kerestedžijanc, otpravnik poslova u Ambasadi Srbije u BiH Gordana Božić, kao i osnivač "Naše Srbije" Mlađan Đorđević, koji je i savjetnik gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa.

Poštu ubijenim Srbima su odali i predstavnici OHR-a, OEBS-a, Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije Republike Srpske, Saveza logoraša, te Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.

Program centralne manifestacije, koju u znak sjećanja na Srbe ubijene u srednjem Podrinju organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, biće nastavljen u porti crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Bratuncu gdje se očekuje obraćanje zvaničnika.

Najavljena su obraćanja ministra rada i boračko-invalidske zaštite Petra Đokića, predsjednika Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljka Mitrovića, te načelnika opštine Bratunac Nedeljka Mlađenovića.

Nakon toga biće priređen duhovni program u porti hrama.

U posljednjem ratu na području srednjeg Podrinja, odnosno regije Birač, poginulo je 3 267 srpskih vojnika i civila.

Na Petrovdan 1992. godine u srebreničkim selima Zalazje i Sase, te u Biljači i Zagonima kod Bratunca ubijeno je 69 srpskih civila i vojnika, a 22 su zarobljena od kojih polovina još nije pronađena.

Najveće zločine muslimani iz Srebrenice tokom 1992. i 1993. godine počinili su u bratunačkim i srebreničkim selima, i to u Bjelovcu, gdje je samo 14. decembra 1992. godine ubijeno 109 Srba, zatim u Skelanima 16. junaura 1993. godine kada je ubijeno 69 Srba, te u Sasama, Biljači i Zalazju na Petrovdan 1992. godine.

U Podravanju 24. oktobra 1992. godine ubijeno je 57 Srba, a u Kravici na Božić 1993. godine na najmonstruozniji način masakrirano je 49 srpskih civila.

Za stradanje Srba srednjeg Podrinja, pretežno civila, među kojima je bilo najviše žena, djece i staraca, još niko nije procesuiran.