Nakon pune tri godine intenzivnih radova, dovršeni su obnova i restauracija srednjovjekovnog renesansnog ljetnikovca Bunić- Kaboga na predjelu Batahovina, na samom zapadnom ulazu u Dubrovnik.

obnovljena palača Bunić- Kaboga

Službeno će otvorenje ljetnikovca stare dubrovačke vlastele biti 10. srpnja/jula, točno na dan tradicionalnog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. Palača je obnovljena donacijom zaklade „Batahovina Foundation“ u kojoj je glavnu riječ vodio posljednji još živi potomak obitelji Kaboga Ivo Felner koji je kao dječak doživio u toj palači i još je uz nju emotivno vezan iako trenutačno živi u Austriji.

Obnovljena će palača uskoro postati novi gradski kulturni centar u kojem je planirano održavanje kulturnih događaja, predavanja i koncerata. To je bila i želja donatora iz „Batahovina Foundationa“ bez kojih se, a posebno Felnera, palača nikada ne bi obnovila. Naime, Felner je donirao većinu od 3 milijuna eura koji su utrošeni u obnovu ljetnikovca uz obalu rijeke Omble, kako Dubrovčani još zovu jednu od najkraćih evropskih rijeka. Ta je palača obnovljena kao prva u nizu koje će se obnoviti u sklopu otkupa i obnove napola srušenih ljetnikovaca uz Omblu a koje su pripadnici vlastele u doba Dubrovačke Republike gradili kao kuće za odmor. Naime, zbog orijentacije sjever-jug i vrlo hladne vode te vjetra koji uvijek „puheta“, uz Omblu je ljeti uvijek bilo ugodno provoditi vrijeme te su plemići tamo gradili „ljetne rezidencije“. Obnovljena palača Kaboga ima i kapelicu koju su u ono doba imale sve ladanjske plemićke kuće i palače, na koji je način vlastela običnom puku pokazivala kako se ipak razlikuje od njih i da za razliku od pučana, koji su "Bogu na istinu" išli u crkvu, vlastela to svakodnevno činila u svojim obiteljskim kapel(ic)ama.

Za obnovu su zainteresirani i Španjolci, ali je gradska vlast Dubrovnika svjesna o kako vrijednim je objektima riječ te su odlučni iskoristiti pravo prvokupa i palače obnoviti. Primjera radi, 80-ih je godina 20. stoljeća obnovljena palača Sorkočević u Komolcu i sada je sastavni je dio ACI marine.U palači se odmarao poznati srednjovjekovni kompozitor koji je inače živio u palači u Gružu u kojoj je do rata bilo sjedište Odjela za povijest Jugoslavenske akademije za znanost i umjetnost, a danas je to istoimeni odjel HAZU-a.

Obnova palače Kaboga (neki je zovu i Bunić- Kaboga) je najbolji model po kojem bi trebalo obnoviti i preostalih 30-tak dubrovačkih ljetnikovaca, što je potvrdila i hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić dok dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić tvrdi da „nikakvi hoteli ni privatni sadržaji ili vile ne mogu biti u prostorima koji javno vlasništvo. Uskoro će Gradsko vijeće odlučiti o kupovini svih objekata koji su spomenici kulture kako bi grad počeo stjecati, a ne rasprodavati svoju imovinu“.

Nije „bez veze“ i činjenica da je palača poslije Drugog svjetskog rata dodijeljena Crvenom križu BiH koji ju je koristio kao svoje dječje odmaralište. No, koncem 50-ih godina ju je zamijenio za veći objekat u Lozici.