Na današnji dan prije 33 godine umro je dugogodišnji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i lider jugoslovenskih komunista Josip Broz Tito, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima.

33 godine od smrti druga tita

Doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, preminuo je 4. maja 1980. godine u bolnici u Ljubljani. Četiri dana kasnije, na sahranu u Beograd došlo je 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.

Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je nesumnjivo veliki ugled u svijetu, a bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.

Rođen je Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju 1892. godine, u mješovitoj hrvatsko-slovenačkoj porodici, a kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, pa je izvjesno vrijeme bio zarobljenik, a u njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je učestvovao i u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. godine njen generalni sekretar, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.

Radio je od 1936. do 1937. godine u Kominterni u Moskvi, u vrijeme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu Partizanski pokret, odnosno Narodnooslobodilačku vojsku, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.

Tito je ostao upamćen i po tome što je 1948. godine odbio Staljinov pritisak, odnosno Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih partija, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku pomoć od SAD.