Trebinjka potpredsjednik Obrazovno-istraživačkog društva "Mihajlo Pupin"

Izložba „Mihajlo Idvorski Pupin–Stvaralačka koordinacija“ Aleksandre Ninković-Tašić u prestižnoj hercegnovskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ nikog nije ostavila ovih dana ravnodušnim.

Ova mlada Beograđanka čiji korjeni vuku iz Trebinja je potpredsjednik Obrazovno istraživačkog društva „Mihajlo Pupin“ iz Beograda. Uspjela je da na drastičan način priređujući izložbu svjedoči o važnosti pojedinca da se stave na tron odbrane i prosperiteta svoje domovine, svog naroda i svog imena. Riječ je o našem velikom naučniku Mihajlu Pupinu. U svom izložbeno poeskom kazivanju autorka izložbe Aleksandra Ninković-Tašić je otkrila mnoge nepoznate činjenice genijalnog naučnika.

„Ja sam Trebinjka. Moj pradjeda je pošao iz tog mjesta u svijet. Zato imam obavezu da kad sam god u ovim krajevima stanem u Trebinje da osjetim tu čaroliju odakle su moji preci. Iako je prošlo nekoliko generacija kada sam god tamo na Trebišnjici u sebi osjetitim neko pulsiranje jer stojite tu odakle je vaše porijeklo i zato želim da se sa nadležnim iz mog Trebinja dogovorim i da građani Dučićevog grada vide izložbu po mnogo čemu jedinstvenog dobotvora kakav je bio Mihajlo Pupin“, istakla je Aleksandra Ninković-Tašić za TrebinjeLive i dodala „Ova izložba upravo govori o Pupinovim legatima, o Pupinovim darovima, o njegovom profesorskom radu. A Mihajlo Pupin je 40 godina bio profesor. Stvorio je četiri nobelovca, (Haral, Ureu, Milken i Lagmur), stvorio je prvu veliku laboratoriju, a bio je jedan od osnivača NASE i to danas gotovo niko i ne zna".

Za ovu priliku, kako kaže Aleksandra, za svoje Hercegovce izdvojila je par detalja. "Prvo do njega stižemo kao velikog naučnika, pronalazača patenata o kojima takođe malo znamo da bi smo ušli u onaj najdragocjeni dio priče gdje počiva vjerujuća duša Mihajila Pupuna. On je toliko veliki čovjek koji je samo činio dobra dijela. On je ostavio tri velike Fondacije i dva legata a pored toga na spiskovima stižemo do broja 1000 dobrih dijela i darova koje je šaljući iz Amerike na različite načine pomažući svoju zemlju i narod. Suočeni sa činjenicom da takva dijela ostanu zaboravljena vi imate pristup otkrivate ih godinama i ja sam sebi postavila zadatak da ih prestavim javnosti..

Malo je poznato da je Mihajlo Pupin bio počasni konzul Srbije, a kasnije i Crne Gore. Kralj Nikola ga je odlikovao za njegov rad i trud da pomogne upravo ove naše krajeve od aneksije BiH 1908 godine, preko Balkanskih ratova, pa do Prvog svjetskog rata. On je slao u Srbiju prikupljena sredstva. A određivao je ovako: „Dvije trećine Srbiji, jedna trećina Crnoj Gori“.
Mihajilo Pupin je na neki način i ujedinio srpsku dijasporu. Formirao Srpsku pravoslavnu crkvu u Americi, osnivač je i dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog Saveza u Americi (1909-1926), a u Americi je takođe 1909. osnovao i jednu od najstarijih srpskih iseljeničkih organizacija Savez zajednice Srba–Sloga koja je imala za cilj okupljanje Srba u dijaspori i pružanje uzajamne pomoći, kao očuvanje i njegovanje etničkih vrijednosti i i kulturnog nasleđa. Ova organizacija se potom udružila sa još tri druge iseljeničke organizacije u Srpski narodni Savez. Organizovao je i Kolo srpskih sestara, koje su sakupljali pomoć za Srpski crveni krst, a pomagao je i okupljanje dobrovoljaca 1914 godine za ratne operacije u domovini preko Srpske patriotske organizacije Srpska narodna odbrana koju je takođe osnovao. Kasnije je ovu organizaciju u toku Drugog svjetskog rata ponovo aktivirao Jovan Dučić sa istim zadatkom napominje Aleksandra Ninković-Tašić.

"U Boki smo zahvaljujući pokroviteljstvu Generalnog konzulata Republike Srbije u Herceg Novom i konzulice Marine Jovićević. Možda bi bilo zgodno da ova izložba poslije Boke navrati i u Trebinje rodno mjesto mojih predaka. To bi bio moj dar svi tim ljudima sa kojima sam ja duhuvno uvijek" – zaključila je za TrebinjeLive Aleksandra Ninković-Tašić.

Stalni dopisnik portala TrebinjeLive iz Herceg Novog, Zdravko Šakotić.