Najviše novca na alkoholna i bezalkoholna pića prošle godine ubjedljivo su potrošili Banjalučani i Bijeljinci, a na piće najmanje godišnje troše u Loparama, Kneževu/Skender Vakufu, Sokocu, Oštroj Luci, Čajniču i Šipovu.

pice

Ovo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS o prometu u ugostiteljstvu, koji pokazuju da svake godine sve više novca trošimo na piće.

Tako je prošle godine u RS na piće potrošeno 26,4 miliona maraka, a 2007. godine 19,4 miliona KM. U Banjaluci je prošle godine na konzumaciju pića potrošeno 7,5 miliona, u Bijeljini 3,5 miliona, u Palama 1,6 miliona, a u Trebinju 1,3 miliona, zatim u Laktašima 1,2 miliona i u Gradišci 967.000 KM.

U Kneževu/Skender Vakufu je prošle godine za ovu namjenu potrošeno 9.000 KM, zatim u Loparama 7.900, Sokocu 16.500, Oštroj Luci 33.300, Čajniču 56.000 i u Šipovu 71.800 KM. U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je evidentno da svake godine sve više trošimo na luksuzne, nepotrebne stvari, dok na drugoj strani svi kukaju kako je kriza nepodnošljiva.

"Da li je to što sve više konzumiramo alkohol možda bježanje od stvarnosti i način da ljudi zaborave svakodnevne probleme, ne znam, ali promet u ugostiteljstvu, posebno prodaja pića, sve je veći", kazala je Murisa Marić, direktor Udruženja građana DON iz Prijedora.

Ona je pojasnila da su podaci da se u manjim opštinama manje konzumira alkohol logični ako se uzme u obzir da u tim mjestima i nema kafića gdje bi se moglo izaći. Avdo Šakušić, predsjednik Udruženja alkohologa i stručnjaka za druge bolesti ovisnosti BiH, kazao je da se u našoj zemlji prosječno godišnje popije oko 10 litara alkohola po glavi stanovnika i da se posljednjih godina povećava broj zavisnika o alkoholu.

"Oko sedam odsto stanovništava su zavisnici, a zbog teške materijalne situacije taj broj se povećava posljednjih godina. Procjenjuje se da svaki stanovnik godišnje popije 10 litara alkohola, ali mislim da je ta količina nešto viša jer u ovu statistiku ne ulazi ona količina alkohola koja se kod kuće proizvodi, na primjer šljivovica i druge vrste rakije", kazao je Šakušić.

On je istakao da je zabrinjavajuće to što najveću količinu popijenog alkohola piju upravo mladi, i to starosti od 15 do 29 godina.

"Isto tako posljednjih godina smo primijetili da sve više piju i žene, pa se povećava i broj žena alkoholičara. Ranije je omjer žene - muškarci alkoholičari bio jedan naprema 15, a sada je jedan naprema dva", tvrdi Šakušić.

On je naveo da su oboljenja jetre, kao posljedica dugotrajnog pijenja, na trećem mjestu na svijetu, što pokazuje koliko je alkoholizam veliki problem. Po posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije BiH je evropski prvak u konzumiranju alkohola.

Isti podaci pokazuju da oko 70 odsto građana BiH najviše pije rakiju. Stručnjaci upozoravaju da je ovaj problem utoliko veći što posljednjih godina većina zavisnika od alkohola postaju upravo mladi.

 

Promet (u KM) alkoholnim i bezalkoholnim pićima po opštinama

 Najviše troše                       Najmanje troše

- Banjaluka 7,5 miliona         Lopare 7.900

- Bijeljina 3,5 miliona              Kneževo/Skender Vakuf 9.000

- Pale 1,6 miliona                  Sokolac 16.500

- Trebinje 1,3 miliona          Oštra Luka 33.300

- Laktaši 1,2 miliona             Čajniče 56.000

Nezavisne novine