„Srednjevjekovni ćirilični natpisi na stećcima istočne Hercegovine“ tema je predavanja koje je večeras održao dr Goran Komar u prostorijama Muzeja Hercegovine u Trebinju.
Dr Goran Komar, iz Herceg Novog, po struci je ljekar. Poslednjih godina preokupacija mu je istoriografska građa, te istorijska geneza koja rasvjetljava događaje iz prošlosti ovih prostora. Objavio je više značajnih knjiga na teme vezane za istorijografiju prostora Hercegovine, Boke i Dubrovnika.

Govoreći o temi predavanja dr Komar je, kada je riječ o ishodištu nekog fenomena, poput ćiriličnog pisma na stećcima, istakao da je neophodno najprije utvrditi oblast njegove najgušće koncentracije, a potom razmatrati gdje su njegove periferne oblasti.

„Ćirilični natpsi koji leže na srednjevjekovnim grobnicima istočne Hercegovine, van svake sumnje, svjedoče da se u ovim nekropolama sahranjivao srpski pravoslavni narod“, rekao je dr Komar, podsjećajući da je, upravo, dolina Trebišnjice, odnosno trebinjski i bilećki kraj (Panik), oblast najgušće koncentracije stećaka sa ćiriličnim natpisima i gdje se nalaze najstarija hrišćanska središta na Balkanu.
Prema Komaru dva su razloga njegovog istraživanja i sličnih predavanja o stećcima na ovim prostorima.

Prvi je, kako kaže Komar, potreba da se utvrdi šta je Hercegovini oduzeto, šta je iznijeto iz nje, te šta je uništeno od kulturno istorijske baštine, dok je drugi razlog, rušenje odomaćene teze o osobenom bosanskom pismu zvanome bosančica, koju je utemeljio Ćiro Truhelka, arhivista Dubrovačkog arhiva.
U cilju očuvanja kulturno istorijske baštine, posebno kada su u pitanju stećci, Komar ističe da je važno da se oni sačuvaju, posebno prilikom obnova crkvenih građevina i proširivanjem grobalja, jer su stećci sa ćiriličnim natpisima, uglavnom smješteni u portama pravoslavnih hramova.
Prije Trebinja, predavanja o „Srednjevjekovnim ćiriličnim natpisima na stećcima istočne Hercegovine“ dr Komar je održao u Banjaluci, Bileći i Gacku. Tekst(sajt Opštine Trebinje, foto: TrebinjeLive)