Kod Pridvoračke jame danas je služen pomen za 13 uglednih srpskih domaćina koje su ustaše na ovom mjestu ubile 1941. godine, samo zato što su bili pravoslavni Srbi.
Sveštenik Milan Bužanin poručio je da su pridvorački mučenici stradali kao dobri, čestiti i ugledni ljudi, te da njihova žrtva nikada ne smije biti zaboravljena.
„Neka Gospod Bog primi njihovu žrtvu i blagoslovi njihove potomke, kao i sve nas koji se na ovom mjestu okupljamo i molitveno ih proslavljamo. Kada u avgustu proslavljamo prebilovačke mučenike, tada proslavljamo i pridvoračke i sve druge mučenike koji su postradali tokom 1941. i 1942. godine u strašnim stradanjima koja su zadesila naše krajeve“, rekao je Bužanin.
On je istakao da je posebno bolna činjenica da su zločine počinile dojučerašnje komšije, ali i podsjetio na jevanđeljsku zapovijest da se ljudi mole i za svoje neprijatelje.
„Treba da se molimo za neprijatelje svoje i da imamo ljubav prema njima, jer će se po tome znati da smo zaista djeca Božija i Njegovi dostojni učenici i potomci“, poručio je Bužanin.
On je najavio da će ove godine, na Vidovdan, biti obnovljena litija u znak sjećanja na srpske žrtve iz Prvog svjetskog rata. Nakon večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu, litija će krenuti do spomen-kosturnice u Podgljivlju, gdje će biti služen pomen.
„Ta litija je održavana do Drugog svjetskog rata, kada je prekinuta. Ove godine, kada se navršava 110 godina od stradanja iz 1916. godine, biće obnovljena i nadamo se da će biti nastavljena u godinama koje dolaze“, naveo je Bužanin.
U ime potomaka i srodnika stradalih, prisutnima se obratio Željko Šakota, koji je zahvalio Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, sveštenstvu, Gradu Trebinju, mještanima Pridvoraca i svima koji pomažu da se stradanje pridvoračkih mučenika obilježava na dostojanstven način.
„Već četvrtu godinu na ovaj način obilježavamo njihovo stradanje. Nadam se da na ovome nećemo stati. Mještani i potomci pokušaće da ograde prostor oko kapele i urede prilaz jami“, rekao je Šakota.
Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka trebalo bi da bude speleološko ispitivanje jame i, ukoliko uslovi dozvole, njeno prilagođavanje za posjetioce.
„Ovo nije obična jama, nego pećina. Kada bi bila bezbjedna za ulazak, ovo mjesto stradanja postalo bi jedinstveno ne samo u Trebinju i Hercegovini nego i šire. Posjetioci bi mogli lično da se uvjere kroz kakve su muke prolazili naši stradalnici“, rekao je Šakota.
On je dodao da bi uređenje ovog prostora bilo posebno značajno za učeničke ekskurzije koje dolaze u Trebinje, kako bi mladi na autentičnom mjestu učili o prošlosti i stradanju srpskog naroda.
Šakota je zatražio i da se spomen-kosturnica žrtvama iz Prvog svjetskog rata na groblju u Podgljivlju i spomenik pridvoračkim mučenicima povežu stazom i tako postanu jedinstven spomenički kompleks.
On je podsjetio da je kod Pridvoračke jame ubijeno 13 ljudi, dok su trojica zarobljenika uspjela da pobjegnu. Njihovo bjekstvo, prema njegovim riječima, spriječilo je ustaše da na istom mjestu pogube još nekoliko desetina Srba koji su bili zatvoreni u Trebinju.
Među stradalima je bio i njegov pradjed Božo Šakota, tadašnji komandir policije, koji je među prvima uhapšen i doveden na gubilište.
„Bez istine nema života kako treba. Iz neznanja se rađa mnogo toga lošeg, a kada znamo šta se dogodilo, onda je sve drugačije. Zato je važno da njegujemo sjećanje na žrtve i svake godine dolazimo na ovo mjesto“, poručio je Šakota.
Mještanin Pridvoraca Srbo Škero rekao je da je za tačno mjesto stradanja, iako živi svega stotinak metara od njega, saznao tek 1991. godine, kada ga je obilježio upokojeni vladika Atanasije.
„Strašna je istina da se o ovome decenijama ćutalo, a ovo mjesto je bilo zatrpano i zapušteno. Posljednjih dvadesetak godina vodimo računa da sve bude uredno i redovno obilježavamo stradanje“, rekao je Škero.
On je naveo da pećina ima dvije prostorije i da su mještani ulazili u njenu unutrašnjost, gdje su mogli da vide mjesto na kojem je zločin počinjen.
„Zarobljenike su iz grada dovozili autobusom, a potom ih uvodili po dvojicu. Kada su ljudi shvatili da ih ne vode na suđenje, nego na pogubljenje, trojica su uspjela da pobjegnu. Zahvaljujući njima, zločin je zaustavljen i nisu ubijeni svi koji su te noći bili zatvoreni“, ispričao je Škero.
Pomen je jutros služen i kod spomenika na groblju u Podgljivlju, gdje su 2022. godine položeni posmrtni ostaci sedam pridvoračkih mučenika.
Kod spomenika pridvoračkim žrtvama na gradskom groblju u Podglivlju cvijeće je položila delegacija Gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem i potomci stradalih.
Šta Vi mislite o ovome?