Vojna operacija .jpeg

Četiri godine SVO: Kako je Zapad isprovocirao sukob u Ukrajini – hronologija krize.

Ovo što danas gledamo nije sukob Rusije i Ukrajine, nego sukob Rusije sa političkim Zapadom.

Na današnji dan prije četiri godine Rusija je pokrenula Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Međutim, sukobi su krenuli mnogo godina prije i akcija Rusije bila je iznuđena reakcija na ono što se dešavalo na istoku Ukrajine.

Zapadni mediji pokušavaju SVO da predstave kao „agresiju“ i ničim izazvan potez Rusije. Ipak, sukobi su buktali mnogo godina prije – počelo je prevratom i državnim udarom koji je krenuo krajem 2013, a okončan 22. februara 2014. kada je smijenjen legitimno izabrani predsjednik Viktor Janukovič.

Od tada, pa sve do danas, kompletan „Zapad“ naoružava Ukrajinu, šalje milijarde dolara, sankcioniše Rusiju, pravi biolaboratorije, odbija da poštuje sporazume (Minsk 1 i Minsk 2), izbacuje i sankcioniše ruske i bjeloruske sportiste, ukida se sva kultura koja ima dodira sa Rusijom. Moskva i njeno rukovodstvo su stalna meta pokušaja satanizacije. Putin, ali i čitava Rusija porede se sa nacistima, progone se svi koji misle drugačije od nametnutih narativa Zapada. Za ove četiri godine došli smo u paradoks da oni koji su dali najveću žrtvu u borbi protiv Hitlera i mračnih sila nacifašista budu označeni kao nacifašisti.

Ovo što danas gledamo nije sukob Rusije i Ukrajine, nego sukob Rusije sa političkim Zapadom. Njemcima, Francuzima, Britancima i drugima nije bitna ni Ukrajina, ni ukrajinski narod, nego samo da vide Rusiju na koljenima. To bi bila njihova osveta upravo za Drugi svjetski rat.

To nije samo vojni, nego i jedan sveopšti rat. U njemu smo vidjeli kolika je moć medija, kako žarište u jednoj državi može da utiče na čitav svijet. Svjedoci smo da je taj sukob bio pokretač novih geopolitičkih preslaganja.

I ovo što gledamo danas pripremano je dugo. Ne traje četiri, nego skoro 13 godina.

Kako je sve počelo?

Protesti koji su izbili u centru Kijeva krajem novembra 2013. godine bili su reakcija ukrajinske opozicije na odluku predsjednika Viktora Janukoviča da obustavi pregovore o sklapanju Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i Evropske unije. U suštini, koraci ka „pridruživanju“ prekinuti su zbog stava ukrajinskih poslovnih krugova koji su saopštili da će sporazum sa EU ugroziti ekonomske odnose sa Rusijom, osnovnim spoljnotrgovinskim partnerom Ukrajine. Osim toga, država nije imala sredstava za prelazak na evropske trgovinske standarde.

Međutim, prozapadna opozicija nije bila zadovoljna odlukama koje je donijela vlast, pa su se 21. novembra 2013. godine na Trgu nezavisnosti u centru Kijeva počeli okupljati demonstranti sa sloganima koji podržavaju asocijaciju sa EU i protive se saradnji sa Rusijom. Kijevski administrativni sud zabranio je demonstrantima da postavljaju šatore na Trgu nezavisnosti, ali oni su ignorisali tu odluku.