
Metoda genetskog inženjeringa koja omogućava uređivanje ljudskog genoma s ciljem potpunog izlječenja hepatitisa B u budućnosti bi mogla biti primjenjivana i u liječenju karcinoma, izjavio je rukovodilac Laboratorije za genetske tehnologije za razvoj lijekova Univerziteta „Sečenov“ Dmitrij Kostjušev.
Kostjušev je za TASS rekao da tehnologija uređivanja genoma ima potencijal da u potpunosti izliječi pacijente oboljele od hepatitisa B, za razliku od postojećih terapija koje podrazumijevaju doživotno uzimanje lijekova. Ovaj pristup nazvan je „biokamuflaža“, jer lijek ne sadrži virusne niti bakterijske komponente, pa ih imuni sistem ne prepoznaje kao prijetnju.
Sa Univerziteta „Sečenov“ saopšteno je da su ruski naučnici razvili lijek za liječenje hepatitisa B korišćenjem tehnologije genskog uređivanja CRISPR/Cas9.
„Razvili smo novi nevirusni sistem za isporuku zasnovan na biorazgradivim nanočesticama. Prvi put smo naučili kako da pakujemo CRISPR/Cas komplekse sa efikasnošću od približno 80 odsto“, rekao je Kostjušev, navodi se u saopštenju univerziteta koje prenose RIA novosti.
On je dodao da jedna nanočestica sadrži između 200 i 250 kopija antivirusnih kompleksa, što je dovoljno da se uklone sve kopije virusnog genoma u zaraženoj ćeliji.
„Modifikujemo površinu nanočestica tako da se kompleksi isporučuju isključivo ćelijama koje su podložne virusu, a naša istraživanja pokazuju da nanočestice prodiru u 90 do 95 odsto zaraženih ćelija“, naveo je Kostjušev.
Prema njegovim riječima, nakon perioda od 20 do 24 časa u jetri više ne ostaju tragovi ovog lijeka.
Kostjušev je istakao da CRISPR/Cas kompleksi mogu biti rekonfigurisani i za druge namjene, kao što su uređivanje gena i epigenoma, kao i izmjene nukleotidnih sekvenci DNK ili RNK.
„Naši sistemi za isporuku su višenamjenski, jer se bilo koji ‘teret’ – antitumorski molekuli ili sistemi za uređivanje gena – može dostaviti ciljnom organu. To može služiti za ispravljanje mutacija, uništavanje tumora ili suzbijanje infekcija, a mogućnosti su ogromne. Sve zavisi od konkretnog zadatka“, zaključio je Kostjušev.
Šta Vi mislite o ovome?