Ustavni sud BiH poništio paket zakona u Srpskoj

Ustavni sud BiH poništio je više zakona koji su doneseni u Srpskoj, kao što su Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija (NVO) i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Kako je saopšteno, Ustavni sud je utvrdio da Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija nije u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Stoga je osporeni zakon stavio van snage ab initio i odredio da on prestaje važiti od dana njegovog objavljivanja u 'Službenom glasniku Republike Srpske' broj 19/25", saopštio je Ustavni sud BiH.

Ustavni sud je u obrazloženju odluke ukazao na opća načela iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u vezi s bitnom ulogom udruženja u demokratskom društvu.

"Dalje je ukazano na relevantnu praksu u kojoj je Evropski sud za ljudska prava razmatrao Zakon o stranim agentima Rusije, koji je sadržajno gotovo identičan osporenom zakonu, i zaključio da taj zakon nije u skladu sa slobodom udruživanja iz člana 11. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Slijedeći tu praksu, Ustavni sud je zaključio da je osporenim zakonom, kojim su uvedene nove kategorije 'neprofitnih organizacija' i 'agenata stranih utjecaja' za koje su propisane posebne obaveze i ograničenja, u potpunosti isključena mogućnost da neprofitne organizacije utiču na predstavnike javne vlasti i na taj način im je zabranjeno obavljanje njihove osnovne djelatnosti", naveo je, između ostalog, Ustavni sud BiH.

Takođe je, dodaje se, ukazano da široko formulisani pojmovi "neprofitnih organizacija" i zabranjenog "političkog djelovanja" i "političkih aktivnosti" nisu u skladu sa zahtjevom predvidivosti jer onemogućuju organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti.

"Takva formulacija, s druge strane, omogućava javnim vlastima da svaku aktivnost organizacija civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i da je sankcionišu", navode iz Ustavnog suda BiH.

Osim toga, Ustavni sud je utvrdio da Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Odluka o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine i tačke 3, 5. i 6. Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske usvojenih na 17. posebnoj sjednici održanoj 26. februara 2025. godine nisu u skladu sa Ustavom BiH.

"Stoga je osporene zakone i odluku stavio van snage ab initio i odredio da oni prestaju važiti od dana njihovog objavljivanja u 'Službenom glasniku Republike Srpske' broj 19/25, a tačke 3, 5. i 6. osporenih zaključaka od dana njihovog usvajanja", naveo je Ustavni sud BiH.

Kako su dodali, analizirajući ustavnost osporenog Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je istakao da se tim zakonom u potpunosti isključuje primjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH.

"Istaknuto je da se na taj način de facto i de iure ukida suverenitet države Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti u suštini „vraća“ entitetu Republika Srpska. Međutim, postupak „vraćanja“ entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine je u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH", navodi Ustavni sud BiH.

Razmatrajući ustavnost osporenog Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim je propisano novo krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske", Ustavni sud je ukazao da propisivanje krivične odgovornosti za povredu opštih vrijednosti društva predstavlja ultima ratio (posljednje sredstvo) ukoliko se zaštita tih vrijednosti ne može ostvariti na drugi način.

"Ustavni sud je prihvatio stav da poštovanje odluka institucija predstavlja opštu vrijednost demokratskog društva čije ostvarivanje bi, u određenim slučajevima, moglo zahtijevati krivičnopravnu prinudu. Međutim, istaknuto je da propisivanje krivične odgovornosti za neizvršavanje tih odluka mora biti kompatibilno s načelom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine koje podrazumijeva da svi entitetski i kantonalni ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima", navode iz Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud je ukazao da je osporena zakonska odredba formulirana tako široko da podrazumijeva krivičnu odgovornost za neizvršavanje bilo koje odluke bilo koje institucije ili organa Republike Srpske bez obzira na to koje su društvene vrijednosti u konkretnom slučaju ugrožene.

Ustavni sud je utvrdio i da Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske i Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

"Stoga je Ustavni sud osporeni zakon i pravilnik stavio van snage ab initio i odredio da oni prestaju važiti od dana njihovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 19/25 od 5. marta 2025. godine i broj 25/25 od 21. marta 2025. godine", naveo je Ustavni sud BiH.