Bombarder.jpg

Dva lanser bombardera Vazdušnih snaga SAD "B-1B" izvršiće sutra niski prelet iznad gradova u BiH, saopšteno je iz Ambasade SAD.

Iz Ambasade su istakli da će dva bombardera izvršiti sutra niski prelet iznad Sarajeva i ostalih gradova u BiH "kao znak čvrstog partnerstva između SAD i Oružanih snaga BiH i trajne posvećenosti suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH".

Letjelice će učestvovati i u zajedničkom vojnom događaju u blizini Tuzle koji će uključivati angažman Zajedničke taktičke vazdušne kontrole Oružanih snaga BiH i Specijalnih snaga Vojske SAD.

-Ovaj događaj prirodni je nastavak naprednih bilateralnih obuka na principu vojska-vojsci -smatraju u ovoj ambasadi.

Iz Ambasade SAD ističu da je u saradnji sa Ministarstvom odbrane u Savjetu ministara organizovan događaj koji će biti otvoren za medijsko praćenje.

Mediji će biti u prilici snimiti niski prelet bombardera, saradnju komunikacionih timova Vojske SAD i Oružanih snaga BiH, kao i izjave američkog ambasadora Majkla Marfija, ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza i načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general-pukovnika Senada Mašovića.

General Džejms Heker, pripadnik Vazdušnih snaga SAD i komandant američkih vazdušnih baza u Evropi, vazdušnih snaga u Africi i Zajedničke zračne komande NATO saveza, rekao je da prelet bombardera pokazuje posvećenost SAD izgradnji snažnih bilateralnih odnosa i dokaz je zajedničkih vrijednosti i ciljeva.

-Saradnjom i razumijevanjem gradimo put ka budućnosti mira, sigurnosti i prosperiteta u region - dodao je general Heker.

Iz Ambasade SAD napominju da treba imati u vidu činjenicu da prelet može biti otkazan u svakom trenutku, čak i bez prethodne najave, zbog vremenskih uslova ili zahtjeva vezanih za vojnu misiju letjelica.

Bombarderi "B-1B" stacionirani su u bazi RAF Fajerford u Velikoj Britaniji, u sklopu najnovijeg ciklusa operacije Udarna grupa bombardera.

Misije u sklopu ove operacije omogućavaju vazduhoplovcima da kontinuirano sprovode hitne operacije širom svijeta s ciljem održavanja globalne stabilnosti i bezbjednosti, istovremeno omogućavajući jedinicama da se upoznaju o operacijama u raznim regionima, piše u saopštenju.

Iz Ambasade su naveli da je bombarder "B-1B" lanser najveće nosivosti konvencionalnog navođenog i nenavođenog naoružanja koji posjeduju Vazdušne snage SAD, a koji se koristi za višestruke misije, okosnica je američke dalekometne bombarderske flote.

- U stanju je brzo ispustiti ogromne količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv bilo kojeg neprijatelja, bilo gdje u svijetu, u bilo koje vrijeme - saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH.

Karakteristike aviona

Konfiguracija krilo/trup bombardera  - krila s promjenjivom geometrijom i turboventilatorskim motorima s naknadnim sagorjevanjem kombinovani su da bi, kako su objasnili u ambasadi SAD, omogućili veliki domet, manevriranje i veliku brzinu, dok istovremeno povećavaju mogućnost preživljavanja.

Postavke prednjih krila koriste se za polijetanje, slijetanje, dopunu gorivom u vazduhu i korišćenje oružja na velikim visinama. Postavke promjenjivog položaja strijele zadnjih krila (glavna borbena konfiguracija) obično se koriste tokom visokih subsoničnih i supersoničnih letova, poboljšavajući sposobnost manevriranja „B-1B“ u režimima niskih i velikih visina.

Brzina bombardera B-1B i, kako su istakli, superiorne karakteristike upravljanja omogućavaju mu da se neprimjetno integrira u mješovite formacije. Ove sposobnosti, u kombinaciji sa velikom nosivošću, izvrsnim sistemom radarskog ciljanja, dugim vremenom lebdenja i mogućnosti preživljavanja, čine „B-1B“ ključnim elementom svih zajedničkih/kombinovanih udarnih snaga.

Predstavljaju ga letjelicom koja je vrlo svestrana i koja ima višemisijski oružani sistem. Radar bombardera sa sintetičkim otvorom omogućava praćenje, ciljanje i gađanje vozila u pokretu, kao i režim autociljanja i praćenja konfiguracije terena.

Kako su naglasili, izuzetno precizan inercijalni navigacijski sistem, potpomognut sistemom globalnog pozicioniranja, omogućava posadi navigaciju bez pomoći zemaljskih navigacijskih uređaja, kao i gađanje ciljeva sa visokom preciznošću, prenosi Kliks.

U situacijama vremenski ograničenog ciljanja, posada aviona može koristiti podatke o ciljanju koje je primila iz Zajedničkog vazdušnogg operativnog centra ili drugih komandnih i kontrolnih mjesta za brzo i učinkovito gađanje nepredviđenih ciljeva.

Oprema za elektronsko ometanje radi samozaštite, prijemnik radarskog upozorenja, jednokratni sistem protivmjera i sistem vučnih mamaca nadopunjuju nizak radarski poprečni presjek kako bi formirali integrisan i robustan odbrambeni sistem koji podržava, kako su ukazali, prodor u neprijateljski vazdušni prostor.

„B-1B“ drži gotovo 50 svjetskih rekorda u brzini, nosivosti, dometu i vremenu uzgona u svojoj klasi. Nacionalno aeronautičko udruženje odalo je priznanje bombarderu „B-1B“ za jedan od deset najupečatljivijih letova 1994.

„B-1B“ je prvi put upotrijebljen u borbi kao podrška operacijama protiv Iraka tokom operacije "Pustinjska lisica“  u decembru 1998, a 1999. korišteno je šest bombardera B-1 u operaciji "Saveznička snaga" u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, ispuštajući više od 20 posto ukupne količine naoružanja u manje od dva odsto borbenih letova.

Proizvođač ovog bombardera je kompanija „Boing“. Ima raspon krila od 41,8 metara, dug je 44,5 metara, visok je 10,4 metra, a težak 86,1 tonu - težina pri polijetanju je 216,6 tona. Njegova nosivost iznosi 34 tone, a brzina 1.450 kilometara na sat ili 1,2 maha na nivou mora. Ima međukontinentalni domet i maksimalnu visinu leta od 30.000 stopa ili više od devet kilometara.

Ima sljedeće oružje:

84 bombe Mk-82, od kojih je svaka teška 226 kilograma ili 24 bombe Mk-84 opšte namjene, od kojih je svaka teška 900 kilograma;

84 bombe Mk-62, od kojih je svaka teška 226 kilograma ili osam udarnih pomorskih mina Mk-65, od kojih je svaka teška 900 kilograma;

30 komada kasetnog oružja (CBU-87, -89, -97) ili 30 dispenzera municije podesivih prema vjetru (CBU-103, -104, -105);

do 24 komada zajedničkog streljiva za direktne napade GBU-31, od kojih je svaki težak dvije tone ili 15 GBU-38, od kojih je svaki težak 226 kilograma;

do 24 zajedničke odbojne krstareće rakete zrak-kopno AGM-158A;

15 GBU-54 laserski vođenog zajedničkog streljiva za direktne napade.

Posadu čine četiri osobe - komandant, kopilot i dva oficira za borbeni sistem. Cijena jednog ovakvog bombardera je 317 miliona dolara.