Gradnja zgrada.jpg

Prosječna cijena kvadrata stambenog prostora na kraju devetog mjeseca u Banjaluci, iznosila je 3.729 maraka po metru kvatratnom. Time je nastavljeno višemjesečno povećenje, a prema svemu sudeći, cijena će i ostati na tom nivou.

Kada su cijne drastično povećavane, izgovor je bio u povećanju cijena građevinskog materijala. Kada su, pak, padale, matematika nije tako jednostavna.

Kriza jeste, ali prodaja stanova nikad bolja i nikad po većim cijenama.

Od početka godine cijene stanova idu samo ka gore, pa danas, u Banjaluci, kvadrat prosječno košta 3.729 maraka. Razlog za nikada skuplje nekretnine, treba tražiti upravo u krizi.

- Nekad bi ste, kada je parcijelna inflacija, pobjegli iz domaće u stranu valutu da sačuvate njenu vrijednost. Kupili biste evre. Sada ako kupite evre, njih će inflacija takođe djelimično obezvrijediti i onda se novac ulaže u nekretnine, u druge realitete. To je sad druga tendencija koja podstiče tražnju, koja nije stvarna u smislu potražnjom za stanovima radi stanovanja, nego radi očuvanja vrijednosti novca - naveo je Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta na Univerzitetu u Banjaluci.

Početkom godine građevinski materijal jeste dostigao rekordne cijene, što je bio jedan od izgovora kada su cijene naglo povećavane. Danas idu silaznom putanjom, pa npr. kilogram čelika više ne košta oko dvije, već marku i šezdeset pfeniga. To, međutim, ne znači da će i cijene stanova opadati. Borko Đurić kaže – čelik kao repromaterijal u gradnji, učestvuje svega pet do devet odsto.

- I kad bi se desio drastičan pad, samo cijena čelika, kao izdvojenog inputa, ne može značajno uticati na eventuelni pad cijena stanova - istakao je Borko Đurić, direktor GP "Krajina".

Anđelko Cumbo profesor je na Katedri za materijale i konstrukcije Arhitektonsko-građevinskog fakulteta. Za našu ekipu izračunao je odnose različitih ulaznih parametara u stanogradnji.

Tako u cijeni od 3.000 maraka po kvadratu, na građevinsku dozvolu otpada otprilike 200 maraka, cijenu zemljišta oko 300, instalacije i spoljno uređenje takođe 300, završne radove 600 i grube građevinske radove 500 maraka.

- Tako da svi ovi radovi, i radovi i materijali, bi trebalo da su negdje ispod 1.500 maraka po metru kvadratnom, a zajedno sa placom i građevinskom dozvolom to bi moglo da izađe i do 2.000 maraka - istakao je Cumbo.

Ostatak, do cijene koju plati kupac, jeste zarada investitora.

- Ako gledate prosječnu izgradnju ovdje u Banjaluci, objekata, pa imate podrum, prizemlje, šest do sedam etaža, to vam je 3.000 – 4.000 metara kvadratnih objekti se kreću. Investitor tu uloži šest do osam miliona maraka, ali dobiju 12 i više miliona maraka - pojasnio je Cumbo.

Blagog pojeftinjenja moglo bi biti pod uslovom da dođe do pada potražnje. Smanjenje cijena, čak i ako se desi, saglasni su sagovornici, neće biti drastičan, s obzirom na to, da kada se jednom formiraju, najčešće i ostaju na tom nivou.