Kapitalno djelo - Promovisan „Rječnik istočnohercegovačkih matičnih govora“, autora Nedjeljka Marića

U organizaciji Centra za informisanje i obrazovanje  u Muzeju Hercegovine je promovisano kapitalno djelo “Rječnik istočnohercegovačkih matičnih govora“, autora Nedjeljka Marića, nekadašnjeg istaknutog novinara, publiciste i dugogogodišnjeg urednika „Glasa Trebinja“.

Kao plod više od četiri decenije predanog rada na sakupljanju i tumačenju leksičke građe ovog kraja - iz govorne prakse, književnosti i stručne literature - Marićevo kapitalno djelo na blizu 1.000 stranica donosi oko 90.000 opisanih i primjerom ilustrovanih leksičkih jedinica istočnohercegovačkih matičnih govora.

Direktor Centra za informisanje i obrazovanje Trebinje Manojlo Ćuk je istakao da je pred nama  imponzantna „leksikografska građevina“ i svojevrsni spomenik autora, predačkom jeziku svoga kraja“, koga je uspio završiti uprkos teškoj bolesti, koja je iznenada naišla i koja ga je, poslednjih tri godine života pritiskala.

„Svom gradu i svom narodu, uvjeren sam, Neđo Marić, darovao je zadužbinu, koja, po vrijednosti i značenju, daleko nadilazi okvire njegove zavičajne baštine. Centar za informisanje i obrazovanje,  zahvalan je porodici našeg Neđa, na prilici, da kao izdavač, stavim pečat na ovo dijelo, jednog izuzetno obrazovanog i vrijednog čovjeka, koga je krasilo sjajno znanje, fotografsko pamćenje i ako se to za nekoga pojedinca može reći, u kom je bila nastanjena ogromna biblioteka najrazličitije literature“, kazao je Ćuk.

Ističući da Mariću slava i priznanja, bilo koje vrste, nisu trebala, ali mnogim književnim, kulturnim, novinskim i umjetničkim zbivanjima u Trebinju, poslednjih 40-ak godina, duboko je utisnuo svoj pečat i dao posebnu energiju.

„Bio je čovjek mjere i najprofinjenijeg takta. Bio je novinar najvišeg ranga, a kad dobro razmislimo, on je to, zapravo, najmanje bio. Bio je, prije svega, pisac, publicista, slikar, fotoreporter, jednom riječju, bio je svestrano obdareni umjetnik, za kog bi se prije moglo reći da je slučajno došao u novinarstvo. Uzvisio je profesiju u koju je došao. Novinarstvo je bila jedinstvena prilika da  ostane u svijetu pisane riječi. Riječ je za njega bila biblijska kategorija. Umjeti sa riječima, kako je on to znao i činio, značilo je živjeti, značilo je znati sa sobom i sa drugima“, rekao je direktor Centra za informisanje i obrazovanje Trebinje Manojlo Ćuk.

Prof. dr Miloš Kovačević Kovačević rekao je da je teško povjerovati da od vremena Vuka Karadžića i dva njegova rječnika – iz 1818. i 1852. godine - zapravo nikada nije napravljen nijadan rječnik Hercegovine. Zašto?

„Zato što je istočnohercegovački dijalekat ušao u osnovicu književnog jezika i valjda se mislilo – sve što je u književnom jeziku to je zapravo hercegovački. Evo sam je Neđo Marić pokazao da to nije tačno. Ali je takođe istinito da je najveći broj i gramatičkih i leksičkih osobina koje je Hercegovina podarila – ono što danas svi Srbi smatraju srpskim književnim jezikom. U prvom Vukovom rječniku je bilo malo više od 27.000 riječi, a u drugom rječniku malo više od 50.000 riječi – a ako sadašnju rječnik pogledate, rječnik Neđa Marića, vidjećete da on ima blizu 100.000 riječi“, rekao je Kovačević.

Rječnik Neđa Marića nije samo rječnik Trebinja, Bileće, Nevesinja, već i rječnik Dubrovnika, Konavala, Nikšića. Ovaj rječnik zapravo pokazuje i potvrđuje – šta jeste Hercegovina danas u književnom jeziku i šta je bila kroz istoriju u književnom jeziku, naglasio je Kovačević i dodao da je on  najbolja potvrda kako se jezik, mimo svih lingvističkih zakonitosti, zapravo nadograđuje u samome narodu. I najbolja potvrda Vukove misli: niko tako dobro ne upotrebljava jezik kao narod koji ga je stvorio.

Prof. dr Jelica Stojanović sa Filološkog fakulteta u Nikšiću naglasila je da „Rječnik istočnohercegovačkih matičnih govora“, autora Nedjeljka Marića predstavlja jedan veliki trud, podvig vrijedan divljenja s obzirom na broj riječi tako i na rad na opisu riječi i preciziranja lepeze njihovih višeznačnosti.

„Tu višeznačnost Marić ilustruje primjerima iz govora koji sami sobom predstavljaju zanimljive misli iz djetinjstva, izlaze iz glave naroda i slika su životnih prilika. Ovakav rezultat mogao je proisteći samo iz dugotrajnog i posvećenog rada o čemu svjedoči, kako kaže autor rječnika njegovo četrdesetogodišnje druženje sa riječima i ljudima. A to ide zajedno. Treba voljeti i riječi i ljude, treba imati istrajnosti, pregnuća, požrtvovanosti i predanosti i što je najvažnije ljubavi da bi se dobio ovakav  sabir riječi. Nedjeljko Marić je očigledno sabrao sve te osobine u sebi i pretočio u ovaj impozantan rječnik“, istakla je ona.

Prof. dr Mihailo Šćepanović sa Filološkog fakulteta Beograd rekao je da ono što je Marić uradio, to bi trebalo da radi jedan institut dugo godina.

„Zamislite koju je težinu i koji teret stavio na sebe ovaj autor – da odredi ono što je bitno. I mora se potvrditi ono njegovo, ja bih rekao, profesionalno poštenje, jer je ipak u jednoj rečenici u uvodu nagovijestio da se nije oslanjao na metodologiju. Oslanjao se na dostupni dijalektološku literaturu, a sa druge strane, više je vjerovao, ja bih rekao, svom hercegovačkom jezičkom znanju i svojoj zdravoj i naučenoj pameti. Imao je naš autor i oslonca na rječnicima koji su se prije njega pojavili, prije svega u rječniku Milije Stanića. Ono što se ne da oteti utisku, jeste da je ovo svakako značajno leksikografsko ostvarenje iz obilja srpske dijalektološke leksikografije“, zaključio je Šćepanović.