Na današnji dan, 320. godine, zbog vjere u Hrista, postradalo je Svetih četrdeset mučenika u Sevastiji, koji su bili vojnici rimskog cara Likinija. Zato danas proslavljamo praznik Mladenci.
Kad su nastali ponovni progoni hrišćana, četrdeset njih nije htjelo da se odrekne Hrista. Bilo im je zaprijećeno da će biti lišeni vojničke časti, na šta je jedan od njih, po predanju Kandid, rekao: „Ne samo čast vojničku, no i tijela naša uzmi od nas. Nšta nam nije draže i časnije od Hrista Boga našega“.
Poslije nekoliko pokušaja mučenja, kada ih je spasila čvrsta vjera u Boga, posijekli su ih, a njihova tijela spalili i bacili u jezero.
Tri dana poslije pogubljenja, javili su se Mučenici episkopu Petru i pozvali ga da pokupi njihove kosti iz jezera. Episkop je, krišom od vlasti i stražara, u gluvo doba noći otišao sa sveštenicima na jezero. Tamo je sve svijetlilo, kao da su jata zvijezda sa neba sišle na vodu.
To je zvjezdanim sjajem svijetlila svaka kost mučenika. Pokupili su ih i hrišćanski sahranili. Oni su postradali i vječnom se slavom ovjenčali, a imena njihovih mučitelja su ostala zabilježena po zlu za vijeke-vijekova.
Ovaj dan se naziva Mladenci, jer su stradalnici bili mladići, pa je taj dan povezan sa prastarim običajem darivanja mladih bračnih parova.
Mladenci su praznik sa mnogo običaja u srpskom narodu. Na ovaj dan žene ustaju rano i mijese četrdeset kolačića, koji se nazivaju mladenčići, i simbolizuju dug, srećan i sladak život. Mladenčići se premazuju medom, domaćice ih nude djeci i svima koji dođu u kuću prije podne.
Mladenci uvijek padaju u vrijeme posta, tako da i hrana koja se sprema toga dana mora biti posna zbog zdravlja i napretka djece mladih supružnika.
U Srbiji se za ovaj praznik vezuje i dan mladih bračnih parova, takođe, nazvan Mladenci.
Njega proslavljaju supružnici u prvoj godini braka, tačnije, oni koji su se vjenčali poslije 22. marta prethodne godine. Na taj dan mladenci u svoj dom primaju goste, koji im donose poklone.
Šta Vi mislite o ovome?