Sir iz mjesine.jpg

Tradicionalna jela Hercegovaca biće predstavljena u knjizi “Ukusi Hercegovine”, na kojoj će rad uskoro početi i gdje će svoje mjesto naći i sir iz mijeha kao autentičan hercegovački proizvod i važan dio nematerijalnog nasljeđa BiH.

Direktor Muzeja Hercegovine u Trebinju Ivana Grujić rekla je Srni da istorijski spisi iz dubrovačkog arhiva pominju sir iz mijeha 1379. godine, kao vrlo ukusan i kvalitetan sir.

“Sir iz mijeha je nastao kao način čuvanja sira u toku ljetnog perioda, dok se stoka velika i mala čuvala na planini, tzv. katunsko stočarstvo. Sam proces pravljenja sira je sačuvan do danas, tako da je ovaj hercegovački prizvod jedan vrlo važan element našeg nematerijalnog nasljeđa BiH”, navela je Grujićeva.

Osim sira iz mijeha, kao gastro i sociološki fenomen u knjizi će biti predstavljena i trebinjska pijaca.

Rad na knjizi uskoro će početi Zavod za proučavanje kulturnog razvitka Srbije u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske i Muzejom Hercegovine u Trebinju.

Grujićeva je rekla da će se projekat realizovati radi unapređenja znanja o nematerijalnoj kulturnoj baštini i njenom promovisanju u domaćoj i svjetskoj javnosti.

“Publikacija 'Ukusi Hercegovine' biće štampana kao izdanje Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka iz Beograda, dok će konkretan sadržaj
biti dogovoren sa stručnjacima iz Republičkog zavoda, Muzeja i drugim zainteresovnim stranama”, pojasnila je Grujićeva.

Ona je dodala da će, s obzirom na to da je Muzej Hercegovine već učestvovao i nekoliko projekata kada je riječ o nasljeđu tradicionalne ishrane stanovništva Hercegovine, izdavaču biti ustupljeni rezultati dosadašnjih istraživanja kustosa Muzeja Hercegovine.

Grujićeva je za naredni period najavila i promociju vodiča kroz tradicionalnu ishranu Hercegovaca, koju će publikovati Muzej Hercegovine u kome su koautori određenih poglavlja etnolog viši kustos Božana Đuzelović i kustos istoričar Simo Radić.

“U ovoj publikaciji projekat 'Tradicionlna ishrana Hercegovaca krajem 19. i početak 20. vijeka' koja prethodi izradi monografije, biće predstavljena najpoznatija jela tradicionalne hercegovačke kuhinje sa receptima, što će kasnije poslužiti i za projekat 'Ukusi Hercegovine'”, objasnila je Grujićeva.

Ona kaže da će, osim kraćeg stručnog predstavljanja tradicionalne ishrane, u publikaciji navesti jela koja su i danas u svakodnevnoj ishrani, kao i ono što je baš autentično hercegovačko, poput sira iz mijeha.

Grujićeva se nada da će on u budućnosti biti uvršten na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva.

Monografija “Ukusi Hercegovine” će, kako je istakla Grujićeva, biti obogađena i kvalitetnim ilustracijama, a biće pisana na naučno-popularan način, prilagođena i za turističku promociju Hercegovine s obzirom na to da je gastro-turizam važna grana turizma koji se i promoviše posljednjih godina posredstvom Hercegovačke kuće i brojnih vinarija u Trebinju.

“Jedan dio ove monografije biće posvećen i trebinjskoj pijaci, i to je upravo doprinos istraživanja kustosa Muzeja, pa će tako subota u Trebinju i subotnja pijaca biti posebno prikazane i kao jedan ne samo gastro već i sociološki fenomen, koji je oduvijek nudio sve ono što su Hercegovci proizvodili, a što daje posebnost ukusa i mirisa Hercegovine”, rekla je Grujićeva.