Promocija knjige "Stradanje Srba čapljinskog kraja u Prvom svjetskom ratu"

U Muzeju Hercegovine upriličena je promocija knjige "Stradanje Srba čapljinskog kraja u Prvom svjetskom ratu" po dokumentima prote Vasa Medana, autora jereja Marka Gojačića.

Knjiga je utemeljena na zapisima od 1912. do 1919. sveštenika Vasa Medana koji je bio paroh u tom kraju od 1896 do 1921. godine i koji je sahranjen u porti Sabornog hrama u Čapljini.

Prema riječima jereja Marka Gojačića, sveštenik Vaso Medan ostavio je svjedočanstvo o teškom vremenu za naš narod na prostoru Čapljine i okolnih sela. Svi se baziraju na Drugi svjetski rat, ali dosta ljudi ne može da pretpostavi da su velika stradanja Srba bila i u Prvom svjetskom ratu.

„Nastojali smo da ovom knjigom, koja je štampana povodom 100 godina od smrti Vasa Medana, malo pokažemo narodu dešavanja iz tog perioda i početke stradanja našeg naroda. Govori se o vremenu Austro-ugarske vladavine i stradalničko mučeničkom životu Srba od 1914-1918. Isto tako govori i o mučeničkom putu sveštenika Vasa Medana“, kazao je Gojačić.

Vaso Medan je bio jedan od kažnjenih na "Banjalučkom procesu" koji je vođen protiv 156 intelektualaca, učitelja, sveštenika, tog vremena. Medan je osuđen na šest godina teške tamnice od strane Austrougarske, ali je pomilovan i 1917. godine je izašao iz zatvora.

Tri godine njegovog mučeničkog puta po kazamatima Zenice, Sarajeva i Mostara i suđenja pred sudovimq dokumentovano je u knjizi originalnim sudskim dokumentima.

"Ideja se javila iz potrebe, želje i interesovanja jer sam čuo neku priču i dosta je bilo plasirano na društvenim mrežama i stranicama, ali sa dosta netačnih podataka. To me tjeralo na istraživanja i došli smo do podataka prošle godine u arhivi BiH o sudskim dokumentima koje govore o stradanju ovog sveštenika i njegovih parohijana. Interesantno je da su ti ljudi koji su tada preživjeli torturu stradali nakon 20 godina i njihova imena nalaze se na zidovima hrama u Prebilovcima", istakao je Gojačić.

Viši stručni saradnik Rpubličkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina iz Banjaluke Predrag Lozo je naglasio da je ova knjiga značajna za kulturu sjećanja jer pokazuje živi kontinuitet srpske istorije.

"Ova knjiga je značajna jer pokazuje značaj institucionalne svijesti sakupljanja izvora o sopstvenom stradanju. U knjizi su sakupljeni originalni istorijski izvori i prikazani su na taj način da govore sami svojim jezikom. Pri Srpskoj akademiji nauke i umjetnosti od 1920. godine ima Institut za prikupljanje o stradanju od 1908. do 1918. godine, a u ovoj knjizi se vidi rad Srpske pravoslavne crkve na prikupljanju podataka o stradanju u Prvom svjetskom ratu", objasnio je Lozo.

Lozo kaže da se iz tih podataka vidi život običnog čovjeka, naroda, odnos komšija nakon atentata nad Ferdinandom u Sarajevu. i pojedinačnom nivou došli i danas govore o prošlosti.

Organizator promocije je Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i Muzej Hercegovine u Trebinju.