dojce-telekom.jpg

Grupa od 14 direktora “Dojče Telekoma”, jednog od najvećih telekomunikacionih operatera u svijetu boravila je nekoliko dana u Banjaluci, u kojoj pokušava da pronađe 2.000 ljudi za igradnju digitalne infrastrukture u Njemačkoj, saznaje portal CAPITAL.

Za vrijeme svog boravka oni su održali na desetine sastanaka sa domaćim preduzećima čiji bi radnici već naredne godine mogli da rade na jednom od najvećih projekata u istoriji Evrope.

Naime, Nijemci imaju plan da do 2030. godine 30 miliona domaćinstava i preduzeća poveže na širokopojasni internet.

Međutim, kapaciteti Njemačkog tržišta radne snage nisu dovoljni za tako obiman posao, pa su prinuđeni tražiti partnere van zemlje.

Zapadni Balkan se tu nameće kao jedno od rješenja, s obzirom da radnici i kompanije sa tog prostora dobro kotiraju u Njemačkoj.

Razlog zašto je baš Banjaluka izabrana za bazu iz kojeg će se krenulo u potragu se može naći u tome što je jedan od potpredsjednika “Dojče Telekoma” Borislav Tadić, rođen i odrastao u ovom gradu.

U razgovoru za CAPITAL on kaže kako je za njihov projekat potrebno na stotine stručnjaka u domenu projektovanja, dokumentacije, IT planiranja, razvoja softvera, ali i najjednostavnijih građevinskih radova.

“Praktično, mi tražimo partnere. Njemačko tržište je jako zasićeno i jako je malo stručnjaka tog profila koji bi to radili za prihvatljivu cijenu. Važno je napomenuti da mi “ne krademo” radnike već želimo da ih angažujemo za vrijeme trajanja projekta. Znači, “Dojče Telekom” neće direktno zapošljavati jer smo svjesni da će se projekat jednog dana završiti i onda bi se postavilo pitanje šta onda da radimo sa tim personalom”, kaže Tadić.

Dodaje kako domaća privreda nema razloga za zabrinutost, jer “Dojče Telekom” nema namjeru da joj konkuriše na bilo koji način, već suprotno, da ljudima omogući dobru zaradu, a kompanijama profit i reference.

“Smatramo kako zajedničkim pristupom kompanije mogu da nam pomognu, ostvare samoodrživi rast i diversifikuju svoj portfolio koji ne bi bio vezan samo za tržište Zapadnog Balkana već za tržište Zapadne Evrope, gdje smo mi prisutni”, otkriva Tadić.

Dodaje kako je dobio pozitivne signale sa nekoliko nivoa vlasti kada je ova ideja u pitanju, te da bi njena realizacija mogla da počne naredne godine.

“Dogovoreni su pojedini pilot projekti i ako se naše kompanije pokažu dovoljno ozbiljne, a na šta ja iskreno nemam uticaj, onda bi u početkom iduće godine krenulo u postepenu realizaciju”, zaključio je Tadić.