80 godina od stradanja Srba u Korićkoj jami

Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije danas je pred kapelom nad Korićkom jamom, u koju su ustaše bacile više od 130 Srba, služio zaupokojenu liturgiju povodom 80 godina od mučeničkog stradanja srpskog naroda iz Korita i okolnih sela.

U zločinu koji su počinile muslimanske ustaše iz susjednog mjesta Fazlagića Kula kod Gacka, u noći između 3. i 4. juna 1941. godine, ubijeno je, mučeno i u Korićku jamu bačeno više od 130 Srba, mještana Korita i okolnih sela.

Kosti korićkih stradalnika izvađane su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći.

Vladika je istakao da je Korićka jama u opštini Bileća srpska rana, ali da srpski narod treba krenuti dalje i sa vjerom i ljubavlju, bez mržnje i ogorčenja, graditi novi život.

Prema njegovim riječima, svi treba da postupaju tako da budu jedni drugima lijek, radost i ljubav, da ne okreću lica jedni od drugih, već da uzrastaju u ljubavi prema bližnjima i prema Bogu.

"Ovo stradanje ovdje i ove svete mučenike da prepustimo milosti Božijoj i našoj ličnoj molitvi, a da mi kao narod krenemo dalje sa vjerom, ljubavlju, nadom, bez mržnje i ogorčenja da gradimo novi život", poručio je vladika Dimitrije, koji je služio poslije liturgije služio parastos stradalnicima kod Spomen-kosturnice na Koritima u opštini Bileća.

Molitvenom činu prisustvovao je mnogobrojni narod, ali i načelnici opština Bileća Veselin Vujović i Gacko Ognjen Milinković.

Vujović je istakao je da se stravičan zločin nad nedužnim i čestitim domaćinima ovoga kraja desio samo zato što su pripadali srpskom narodu, te naglasio kako je hrišćanski praštati ali da ne treba zaboraviti.

On je rekao da je u miru normalno živjeti u dobrim odnosima sa svojim komšijama, ali da je, ako naiđu neka teška vremena, kao što se dešavalo, poruka mlađim generacijama da im "mač tada bude pri ruci" jer se jedino tako u tim teškim vremenima brani svoj narod, ognjište i svoja država.

Načelnik Milinković je rekao da su na ovom mjestu, zalivenom krvlju srpskih novomučenika koji su postradali jer su bili pravoslavni Srbi, neraskidivo povezani Gacko i Bileća.

On je poručio da treba čuvati uspomenu na stradale pretke, okrenuti se jedni drugima, složiti i sačuvati svoju Hercegovinu.

Mještanin sela Korita Milorad Nosović rekao je da je tužno sjećati se da su ustaški zlikovci upravo na ovaj dan prije osam decenija, na mučki i monstruozan način, pohvatali nevine ljude.

"Na neviđenu prevaru napuniše jamu pod Kobiljom Glavom, Korita opljačkaše i ostaviše uplakane majke sa nedoraslom djecom, misleći da je i njima došao kraj. Ali nije, jer su siročad ubijenih sa optimizmom i vjerom u Boga sve patnje i ubistva savladali, izrasli u dobre ljude i svoj dug prema stradalnicima ovjekovječili i otrgli od zaborava", naglasio je Nosović.

Najstarija žrtva bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađi bio četrnaestogodišnji Kosta Glušac.

Među stradalnicima najviše je bilo mještana iz porodice Svorcan, te Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović, Nosović i Radan.

Prvo spomen-obilježje korićkim žrtvama podignuto je 1966. godine, a 1991. godine, na 50 godina od zločina, na spomenik je postavljena skulptura, rad akademskog vajara Nandora Glida iz Beograda.