obrezanje-isusa-hrista.jpg

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavlju praznik obrezanja Gospoda Isusa Hrista i praznik Svetog Vasilija Velikog.

Ova dva praznika se uvijek proslavljaju zajedno i u našem narodu prihvaćeni su kao početak Nove godine.

Osmog dana po rođenju Isus Hristos je obrezan shodno zakonu u Izraelu još od vremena Avramova. Tom prilikom dobio je ime Isus, kako je i blagovijestio arhangel Gavrilo Presvetoj Bogorodici.

Praznik obrezanja Hristovog je veoma važan jer nam otkriva tajnu i smisao Hristovog rođenja i dolaska među ljude.

Isus kao savršeni Bog nije imao potrebe za obrezanjem, ali je sam rekao da nije došao da ukida zakon nego da ga ispuni. Ispunjujući slovo zakona na sebi samom Hristos ga ne ukida već ga ispunjava i to da bi svi koji očekuju Mesiju prepoznali u njemu očekivanoga.

Stari zavjet u svojim proroštvima nije podrazumijevao samo pojavljivanje Boga, Mesije, među ljudima, nego i vaspostavljanje vječnog carstva, darivanje vječnog života i iskupljenje roda ljudskog.

Pristajući da bude obrezan, Hristos jasno potvrđuje svim ljudima svih vremena da se vaistinu ovaplotio, primio tijelo čovjeka, od presvete Bogorodice, ostajući istovremeno i savršeni Bog.

Ovaj praznični dan u našem narodu je poznat i kao Vasiljevdan, Mali Božić i Srpska nova godina.

Mnogi običaji i obredi vezani su za Mali Božić koji se smatra završetkom božićnih svetkovina.

Obilježen je crvenim slovom u bogoslužbenom kalendaru SPC kao "zapovijedni" praznik.

Dio sa Svete Liturgije na praznik obrezanja Gospoda Isusa Hrista: