rodjenje isusa hrista bozic.jpg

Rimokatolička crkva, protestantske i Anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju Božić.

Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovječanstva poštuje u cijelom hrišćanskom svijetu.

U hrišćanstvu se vjeruje da je Hristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavjetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Vjernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom.

Običaj da se u crkve postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hristos rođen, potiče iz 13. vijeka. Takve jasle u svojim domovima danas imaju i vjernici.

U kućama vjernika Rimokatoličke crkve vijenac-advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene svijeće, zbog četiri nedjelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedjelje uoči Božića.

Za božićne praznike velika pažnja posvećuje se i jelci, koja ima posebno mjesto u svakoj porodici, a poklone dobijaju djeca koja recituju, pjevaju i sviraju božićne pjesme.

Osim rimokatolika, Božić danas u Srbiji slave i pripadnici rumunske nacionalne zajednice, iako su pravoslavne veroispovijesti, jer oni poštuju takozvani revidirani julijanski kalendar koji je 1923. godine načinio naš naučnik Milutin Milanković.