trebinje1.jpg

U vodovodu nikad nećete doći u situaciji da sve radove završite i da više nemate posla. Ali, krajnji cilj svih ovih napora i uloženih sredstava je da se rekonstruišu dijelovi mreže koji su dotrajali, napravi dovoljan kapacitet rezervoarskog prostora kako bi grad što duže imao vodu u slučaju havarija i da taj sistem u kompletu dugoročno bude stabilan.

Poručio je ovo u razgovoru za portal TrebinjeLive.info direktor trebinjskog „Vodovoda“ Spasoje Radović, navodeći da su investicije iz oblasti vodovodne mreže koje su u protekle četiri godine realizovane na području Trebinja najzamašnije u posljednjih nekoliko decenija  i to zahvaljujući odlučnosti Gradske uprave i gradonačelnika Mirka Ćurića koji je svaki projekat ove vrste.

Kao neke od najznačajnijih projekata u proteklom periodu Radović je naveo izgradnju vodovdne mreže lijevom obalom rijeke Trebišnjice, te vodovodne sisteme Podgljivlje-Potklisje-Podvori, Zasad-Mostaći-Dražin Do, Marić Međine-Desin selo-Mionići, te rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Ovo su projekti višemilionske vrijednosti, a kojima se obezbijedilo uredno vodosnabdijevanje više hiljada ljudi u više trebinjskih naselja“, naveo je Radović.

spasoje radovic.jpg

Projekat vodovodnog sistema lijevom obalom Trebišnjice činili su izgradnja oko četiri i po kilometra cjevovoda od brane u Gorici, pored Studenca, ulicom Mića Ljubibratića do Kamenog mosta, odnosno kroz ulice Župana Grda i Miloša Crnjanskog, gdje je izgrađen i dio kanalizacione mreže.

„Sve ove ulice su presvučene novim slojem asfalta u svom cijelom profilu. Ovim projektom je urađena prva faza sistema koji će omogućiti da Trebinje više ne ostaje bez vode u slučaju pucanja glavnog transportnog cjevovoda. Projekat je bio vrijedan oko 2.000.000 KM“, kazao je Radović.

ulice sanacija police (3).jpg

Druga faza ovog projekta podrazumijeva izgradnju dva rezervoara – „Police“ čiji će kapacitet biti 2.000 metara kubnih i „Crkvina“ kapaciteta 250 kubnih metara vode, nakon čega će i visoke zone u ovom dijelu grada imati uredno vodosnabdijevanje.

„Revidiran je projekat za ova dva rezervoara i njihova izgradnja koštaće oko 3.200.000 KM. U idućoj godini očekujemo da bude poznat izvođač radova“, naveo je Radović.

Govoreći o projektu Podgljivlje-Potklisje-Podvori, Radović je pojasnio da je urađeno više od osam i po kilometara cjevovoda, a visoke zone u tim dijelovima grada su poslije 30 godina dobile uredno vodosnabdijevanje, među kojima su i stanovnici Hrupjela, Podgljivlja i Gorice.

Vrijednost projekta bila je 3.000.000 KM.

Rezervoar 1.jpg

Treći važan projekat bila je izgradnja vodovodnog sistema Zasad-Mostaći-Dražin Do, u okviru koga je urađeno četiri i po kilometra cjevovoda.

„Izgradnjom ovog sistema obezbijeđene su dovoljne količine vode kako za potrašače u Zasadu i Mostaćima, tako i za razvoj 'Grada Sunca'. Vrijednost projekta je bila oko 1.000.000 KM“, naveo je Radović.

Stanovnici naselja Bogdanića Do poslije 15 godina čekanja dobili su vodu. Voda iz slavina je potekla u 25 domaćinstva, koje uglavnom čine porodica koje su izbjegle iz Dubrovnika. Urađena je i nova vodovodna mreža u Vinskoj ulici, a radi se i na rekonstrukciji cjelokupne mreže u Starom gradu u okviru projekta revitalizacije ovog dijela grada.

Radović je kazao da su osim gradske mreže, vodu iz gradskog vodovoda dobila i domaćinstva u ruralnom području i to u selima Marić Međine, Desin Selo i Mionići, gdje je izgrađen cjevovod u dužini od oko šest i po kilometara.

NOVI PREČISTAČ

precistac.JPG

Radović pojašnjava da je posebno zadovoljan što je upješno priveden kraju projekat rekonstrukcije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Zasad polju, za koji, kako je istakao, smatra da je jedan od najvažnijih projekata za grad.

Riječ je o investiciji koju su zajednički finansirali švedska razvojna agencija SIDA i Grad Trebinje sa oko 3.600.000 KM, od kojih je SIDA obezbijedila donatorska sredstva u visini od 1.000.000 evra.

„Iako se kasnilo u radovima, prvi testni pokazatelji su dobri, a nadam se da će tako biti i u narednom periodu testiranja. Ugrađena je nova oprema poslije četrdesetak godina i obezbijeđena je bolja funkcionalost i ispunjeni su visoki evropski standardi za ovu vrsti postrojenja“, naveo je Radović.

Ovim projektom je, dodaje, prečistaču značajno produžen radni vijek.

NOVI REZERVOAR VRELO OKO

vodovodni sistem.jpg

Hidroelektrane na Trebišnjici /HET/ finansiraju izgradnju novog rezervoara na izvorištu „Vrelo oko“ čiji će kapacitet biti oko 2.500 metara kubnih vode.

„U okviru ovog projekta biće nabavljene i nove pumpe, a nova hloratorska oprema je već instalirana. Projekat je vrijedan oko 2.700.000 KM“, naveo je Radović

Postojeći rezervoar „Vrelo oko“ izgrađen je prije 120 godina, pa je ovo među najvažnijim projektima za grad – poručio je prvi čovjek trebinjskog Vodovoda.

POZITIVNO POSLOVANjE

vodovod-trebinje-poslovanje.jpg

Punih 11 godina Vodovod je poslovao negativno, a posljednje tri godine ovo preduzeće u svom bilansu uspjeha bilježi pozitivno poslovanje.

Radović kaže da je to rezultat velikog rada i zalaganja svakog radnika ovog preduzeća, a potvrda dobrog poslovanja je i sertifikat bonitentne izvrsnosti za finansijsko poslovanje AAA koje dobijaju samo najuspješnije kompanije i preduzeća, kao i revizorski izvještaj gdje sa pozitivnim mišljenjem.

„Razvili smo SCADA sistem za praćenje svih protoka u mreži i nivoa vode u svim rezervoarima. Imamo pregled stanja u svakom dijelu sistema na osnovu kog možemo da vidimo gdje se pojavljuju problemi i kako da kvalitetnije upravljamo vodosnabdijevanjem“, pojasnio je Radović.

On je kazao da iza stabilne isporuke vode stoje ozbiljni napori radnika Vodovoda i veliki broj radnih sati na terenu, pri čemu nekada nije moguće riješiti kvar na mreži u kratkom periodu.

„U posljednje četiri  godine radnici su obavili oko 13.000 radnih naloga, što je izuzetno veliki broj“, naglasio je Radović.

U posljednje vrijeme ulažu se i napori da se smanje gubici na mreži, što je problem svih vodovodnih preduzeća.

„Gubici vode u trebinjskom Vodovodu iznosili su čak i do 80 odsto. Dnevno pumpanje vode bilo je 25.000 metara kubnih, ali je ono sada smanjeno između 12.000 i 14.000 kubika. Troškovi za električnu energiju samo u prošloj godini smanjeni su za 83.000 KM, jer sa manjim gubicima vode i pumpe pumpaju manje vode“, istakao je Radović.

Pozitivno poslovanje omogućilo je i ulaganja u novu opremu i vozni park preduzeća. Kupljena su dva kimiona, te radne mašine za rad na terenu, kamion za crpljenje septičkih jama i manji bager, ukupne vrijednosti oko 350.000 KM.

Cisterna vodovod.jpg