zimsko-racunanje-vremena.jpg

Zimsko računanje vremena u Srbiji počinje u noći između subote, 24. i nedjelje, 25. oktobra, pomjeranjem časovnika za jedan čas unazad, sa 3.00 na 2.00 sata.

Ovo je možda posljednji put da pomjeramo kazaljke na jedan sat unazad, jer bi od 2021. godine trebalo da se uvede jedinstveno računanje vremena.

Evropski parlament je 4. marta 2019. godine izglasao da se ukida pomjeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu ljetnje ili zimsko računanje vremena.

Praksa je da se svakog posljednjeg vikenda u oktobru pomjera sat i prelazi na zimsko računanje vremena, a ovo pitanje je regulisano zakonom u većini evropskih zemalja.

Ideja o uvođenju promjene vremena zasnovana je na astronomskoj okolnosti da u januaru sunce izlazi oko 8 sati, a zalazi oko 16, dok u julu kada je dan znatno duži sunce izlazi prike 5 a zalazi poslije 21 sat.

Prelazak na ljetnje i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energije.

Tokom posljednjeg vikeka, model pomeranja kazaljki na satu prihvatla je cikela Evropa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim delovima svijeta ljetnje računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije.

Bivša SFRJ je počela da koristi ljetnje računanje vremena prvi put 27. marta 1983.

Do prike nekog vremena ljetnje računanje vremena sprovodila je i Rusija, ali odlukom Vladimira Putina to je ukinuto. Turska je uvela stalno ljetnje računanje vremena i za razliku od ranijih godina neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem.