Izaberi pismo: ćirilica / latinica

Poslije četiri mjeseca života sa koronom shvatili smo da o njoj ništa ne znamo?!

Korona virus.jpg

Umjesto da bilježimo sporadične slučajeve, kako su stručnajci predviđali za period jun-jul, broj oboljelih drastično raste. Sada, poslije četiri mjeseca borbe sa koronom, srpski stručnjači sve češće ponavaljuju da o koroni zapravo ne znaju ništa.

Od virusa Covid-19 u svijetu je oboljelo 10 miliona stanovnika, izliječeno je 5,2 miliona, dok je umrlo skoro pola miliona ljudi. Iako o korona virusu nismo znali dovoljno, naslušali smo se izjava svjetskih i domaćih ljekara da smo virus upoznali i da sada znamo kako sa njim. Izgleda da to više ne važi.

Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović, član srpskog Kriznog štaba za sprečavanje epidemije Covid-19, izjavio je nedavno za “Blic” da svaka epidemija ima svoj put, da je moguće zaustaviti je, ali da se sa virusom Covid-19 ne može porediti nijedna epidemija.

Epidemiolog tiodorovic.jpg

- Ono što znamo je da oko 80 odsto onih koji se razbole prolaze ili bez simptoma ili sa lakšom kliničkom slikom, problem nam je onih 20 odsto, a to su stariji, onkološki pacijenti, dijabetičati, dakle svi oni koji imaju slab imunitet, odnosno neku hroničnu bolest - izjavio je dr Tiodorović.

Da je novi virus zaista nepoznanica potvrđuje i epidemiolog dr Predrag Kon, koji je nedavno izjavio za za RTS, komentarišući trenutni skok zaraženih, da nema dileme da se virus korona vraća, i da nam je virus pokazao da o njemu ne znamo ništa.

- Da li će da se vraća većom snagom, to ćemo sačekati. Ovaj virus nam je pokazao da ništa ne znamo o njemu, i da jednostavno sve ono što se uobičajeno dešava kod respiratornih virusa, a to je da ima jasnu sezonu, ovdje ne važi. On je i u ovim mjesecima i te kako aktivan i sposoban da se prenosi - rekao je dr Kon.

Šta se na kraju ispostavolo da ne znamo?

Za kraj juna ovo nismo očekivali

korona_virus.jpg

Ranije prognoze naših stručnjaka kretale su se od toga da ćemo krajem aprila imati pik oko Vaskrsa, a da ćemo nakon toga bilježiti sve manji broj zaraženih, da će se to osjetiti u maju, dok je za jun predviđeno da će negdje od sredine biti samo sporadičnih slučajeva.

- Definitivno je došlo do opuštanja i tu nema dileme i to se oslikava kroz statistiku. Zaboravili smo se u tom smislu da ne držimo distancu, zaboravlja se često pranje ruku. Utakmice su veliki rizik jer se ne drži distanca, dok se sa slavljima nastavlja, žurke se organizuju, došlo je do sveopšteg opuštanja. Zabrane jesu ukinute, ali mjere zaštite ostale su na snazi - objasnio je dr Tiodorović razloge zašto i korona ponovo hara u trenutku kada je trebalo da imamo 0 zaraženih.

Ljetnje temeprature nisu „otopile“ virus

Kada se govorilo o virusu, akcenat je stavljen između ostalog na to da njemu ne odgovara toplo vrijeme. To jeste tačno, ali virus ne lebdi oko nas već opstaje u organizmu. On će se širiti i prenositi sve dok mu mi to budemo dozvoljavali, što znači, virus opstaje samo u ljudskom organizmu.

Stručnajci su se nadali da ćemo još u maju uspjeti da se izborimo sa koronavirusom, zbog ultravioletnih zraka kada UV indeks bude preko 3. Što se temepratura tiče virusu odgovaraju niske temperature, od 3 do 6, 7 stepeni, a ne odgovara mu ona ispord nule, kao i viša od 23 stepena.

Međutim, sada je leto, toplo je, a mi iz dana u dan beležimo sve više zaraženih.

Drugi pik prvog talasa

Testiranje virus korona.jpg

Dok se uveliko priča da je navodno negdje krenuo drugi talas, mi još uvijek nismo završili sa prvim. Da li ćemo i kada to ne znamo, s obzirom da se kovid bolnice otvaraju ponovo. Među novozaraženima uglavnom su mladi ljudi, što opet na neki način ukazuje da su oni u najvećoj cirkulaciji.

Zamjenica direktora Instituta "Batut" prof. dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da je u Evropi i Srbiji na djelu drugi pik prvog talasa epidemije koronavirusa. Ona je izjavila za B92 da je epidemiološka situacija u Srbiji prilično stabilna, osim pojedinih gradova poput Beograda, Novog Pazara i Vranja, koji su žarišta. Od te njene izvajve, nažalost, stvorila su se i mnoga žarišta - Kragujevac, Pirot, Užice...

- Proslave nakon Bajrama su doprinijele inicijalnom porastu oboljelih. Tamo je za vrijeme praznika bila povećana koncentracija građana koji su došli da proslave praznike sa porodicama, izjavila je Kisić i dodala da sada postoji velika vjerovatnoća, za razliku od zime, da smo zaraženi a da to ne znamo.

- Mi ne možemo da znamo kako će virus da odreaguje u svakom organizmu. Zato svi treba da se pazimo maksimalno i da ne igramo po principu - neće mene. Ovaj virus se pokazao dosta nepredvidivo, dodala je Kisić Tepavčević.

Planirali smo da skinemo maske, ali nećemo skoro

Maska.jpg

Od samo početka epidemije, kroz najveće udare virusa, pa sve do danas stručnajci neprekidno apeluju da je potrebno obavezno nositi maske. Onda smo u jednom trenuku čuli ohrabrujuće riječi lekara - sada je vrijeme da svi skinemo maske, izađemo napolje duboko udahnemo! Ali i tu se stvar obrnula.

- Rukavce nisu obavezne, najvažnije je prati ruke. Maske nisu obavezne ako ste na otvorenom distancirani od drugih ljudi, kada vam se neko približi vratite masku. U zatvorenom prostoru maske su obavezne, mnogi to nisu poštovali, izjavio je nadavno za „Blic“ profesor Tiodorović.

Zašto nemamo antitijela

Od početka epidemije pa do danas kod velikog broja ljudi primjećeni su brojni simptomi koji su ličili na korona virus. Kašljanje, bol u grlu, blaga temepratura, sve su to simptomi korona virusa, ali zabluda je da su baš ti simptomi dokaz da je neko pobijedio Covid-19. Ono što se do sada pokazalo je da smo od kolektivnog imuniteta prilično daleko, da se kod malog procenta ljudi bilježi prisustvo antitijela, što znači da je još uvijek nepoznanica da li svako ko ima virus stekne antitijela i koliko će biti imun.

- S obzirom na to da je novi virus prisutan kolektivno, onda se kod građana javljala misao da su možda oboljeli od korone. Često su miješali druge respiratorne infekcije sa koronom, zato postoje sumnje da je neko imao virus - kaže dr Tiodorović.

Mnoge zemlje, poput Švedske, Velike Britanje, pokušavale su da prirodnim prokužavanjem dođu do kolektivnog imuniteta, ali to nije dalo rezultat, a i nema dokaza koliko će prirodni imunitet trajati.

- Taj model da se prirodno stvori imunitet ne može dati dobar rezultat. Kod mladih ljudi koji nemaju simptome, a nose virus, odvija se proces prirodnog prokužavanja. Ali glavni je problem što niko u svijetu zasad ne zna koliko traje taj imunitet. Dva mjeseca ili godinu dana - objasnio je Tiodorović.

Vakicna se očekuje tek krajem naredne godine

Vakcina.jpg

Vakcina protiv covida-19 biće spremna najranije do kraja ove godine, ili početkom naredne, smatraju stručnjaci širom svijeta, ali i u našoj zemlji, ali će u upotrebi biti tek krajem sljedeće, mada su na početku bile najave da ćemo je imati već ovog septembra.

Proizvođači širom svijeta pokušavaju da registruju vakcinu, a najbliži tome su Kinezi, Amerikanci i Rusi. Ono što je za Srbiju važno je da je i mi možemo očekivati i to negdje do kraja sljedeće godine, kada će, kako se smatra, u potpunosti biti spremna, ali i bezbjedna za korišćenje.

Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović u razgovoru o vakcinama objasnio je u jednom od svojih razgovora za „Blic“ da trentuno u svijetu vlada trka ko će prvi napraviti vakcinu protiv covida-19, s tim što napominje da u ovom postupku nema improvizacije i da komercijalnost ne smije da pobijedi. Kako je objasnio za naš list, najoptimističniji period je svakako da ona bude spremna do kraja godine, ali da će u široj upotrebi biti tek tokom 2021.

- Kada se pojavi vakcina ona mora imati dozvolu FDA ili EMA, a kad bude došla do nas mi je nećemo korisiti sve doka Agencija za lijekove to ne potvrdi. Nekada to vodi do kašnjenja, ali živimo o svijetu gdje ne može da odlučuje komercijalnost nego briga o životu. Prije kraja godine ne možemo očekivati da će neko stvarno da završi poštujućii sve protokole, a Svjetska zdravstvena organizacija zvanično ne potvrdi da imamo vakcinu, tako da će definitivno njena primjena početi tokom naredne godine - smatra dr Tiodorović.

Kako se pravi vakcina i zašto je čekamo dugo

Kada se bilo gdje u svijetu proizvodi vakcina, cijeli postupak prolazi kroz određenu proceduru, a to znači da ne smije biti ni najmanjeg propusta. U ovom trenutku u svijetu, vakcinu prave najveće i najbogatije zemlje, počevši od Amerike, Kine, Rusije, ali ni Evropa ne miruje, tu su Nijemci, Francuzi i drugi. Prije puštanja u upotrebu postoji jasno propisana procedura, a prike nego što stigne do nas nju će primiti više milona ljudi.

- Mi ćemo upotrebiti vakcinu tek kada je upotrebi neko drugi. To je postupak, onaj ko registruje vakcinu on to radi na svom stanovništvu, to nije postupak od 100 ljudi, pa ni 100.000 ljudi, već nekoliko miliona ljudi će najprije isprobati, pa tek ostali. Dalje, vrlo je važno da vidimo efekte, ne smije biti neželjenih efekata, čak i ako ih bude ne smijeju da budu iznad promila. Moraju da budu dijagnostikovane, stručno, naučno, da vidimo kako djeluju na određenu grupu ljudu, kod onih sa bolestima, sa malignitetom, kod djece, trudnica. Dakle, to je kompletna analiza i to je taj najteži dio posla, objašnjava dr Tiodorović.

Šta Vi mislite o ovome?

Napomena: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala trebinjelive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal trebinjelive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.




Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
50.000+
dnevnih
posjeta
1.550.000+
mjesečnih
čitanja
3.900.000+
mjesečnih
pregleda stranica
30.000+
fejsbuk
sviđanja