Crkva gomiljani iskopavanja4.jpg

U toku su arheološka iskopavanja oko crkve Svetog Konstantina i Jelene u Gomiljanima, nakon čega će početi i obnoviti ova svetinje.

Iskopavanja se vrše u organizaciji Muzeja Hercegovine, a stručnu ekipu čine rukovodilac iskopavanja arheolog Ivana Grujić, arheolog, kustos Jelena Pujić i pripravnik Jovan Đajić.

Grujićeva kaže da lokalitet čine dvije praistorijske gomile na kojima se nalazi srednjovijekovna nekropola sa više od 50 stećaka i ostaci crkve Svetog Konstantina i Jelene, a da je po dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da je crkva građena u periodu do 1592. godine.

"Jedan od ciljeva iskopavanja je utvrđivanje vremena podizanja crkve. Njen arhitektonski sklop odstupa od uobičajenih crkava srednjovijekovnog perioda na području istočnog dijela Hercegovine", navela je Grujićeva.

Jednobrodna crkva, manjih dimenzija, na južnoj strani ima zasvođeni aneks, koji je zidan istovremeno kada i crkva, što se najbolje uočava na južnom zidu crkve, gdje se kamen iz tog zida svojom širinom naslanja na sjeverni zid aneksa i čini jedinstveni zid. Analogije za arhitektonski oblik ove crkve nema na prostoru Hercegovine, a po svom obliku najveći broj crkava se ubraja u ranosrednjovijekovne crkve, sa aneksima sa južne i sjeverne strane, koje datiraju od 4. do 6. vijeka.

“Nakon iskopane unutrašnjosti crkve i desetak grobova, uočava se da su kasnosrednjovikekovni grobovi, kao i postojeća crkva, ukopavani u arheološki sloj u kojem je pronalažen pokretni arheloški materijal, koji datira u rimskom periodu. Sloj čini veći broj rimske krovne opeke, ulomci domorodačke kuhinjske grnčarije i luksuzne trpezne rimske keramike, kao i nalazi iz razrušenih grobova iz rimskog, kasnoantičkog perioda”, kaže Grujićeva.

Crkva gomiljani iskopavanja1.jpg

U tom sloju, u unutrašnjosti crkve, pronađeni su: novac cara Konstantina 2, bronzani folis, na aversu predstavljen lik cara Konstantina Velikog, sa velom na glavi, a na reversu car Konstantin, u stojećem stavu obučen u togu, predstavljen kao božanstvo.

"Ovakav novac, kovan u čast cara Konstantina, kovao se nakon njegove smrti i predstavlja oboženog cara, a ovaj primjerak, po dosadašnjim zapažanjima, kovan je u kovnici u Aleksandriji 347-348. godine, odnosno 10 godina nakon smrti cara Konstantina Velikog", istakla je Grujićeva.

Pronađena je i bronzana igla pribadača, fibula omega tipa i lukovičasta ili krstolika fibula ili kopča, zapon koja se javlja u grobovima najčešće od druge polovine 4. do prve polovine 5. vijeka, (od cara Teodosija I do Arkadija II), livena od bronze, sa ukrasima na stopi.

"Vezuje se upravo za grobove vojnika ili činovnika, koji su ovakve fibule dobijali od cara povodom određenih carskih jubileja i proslava. Ukupno je, do sada, otkriveno 15-ak grobova od najmlađih iz 19. vijeka do srednjovijekovnih, koji se u slojevima nalaze oko i unutar crkve", pojasnila je Grujićeva.

Crkva gomiljani iskopavanja2.jpg

Ona je kazala da predstoji iskopavanja grobova oko crkve do nivoa temelja crkve, koje će trajati u narednom periodu, nakon čega će Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa učestvovati u projektu revitalizacije i obnove crkve.

"Na osnovu dosadašnjih rezultata iskopavanja, može se reći da na ovom lokalitetu kontinuitet sahranjivanja traje od perioda praistorije, od petog do četvrtog vijeka prije Hrista, preko antičkog, rimskog perioda, srednjovijekovnog sa nekropolom stećaka i poznosrednjovijekovnog do danas. To potvrđuje i kontinuitet življenja na ovom prostoru od najranijih vremena", kazala je Grujićeva.

Nalazi iz uništenih rimskih kasnoantičkih grobova najčešće se vezuju za hrišćanski period, tako da se može reći da je na ovom prostoru od najranijih vijekova hrišćanstvo bilo raširena religija, što dopunjuje i sačuvano predanje da je crkva posvećena caru Konstantinu i njegovoj majci Jeleni.

Crkva gomiljani iskopavanja5.jpg

Inicijativa za obnovu crkve Svetog Konstantina i Jelene krenula je od ruskog sveštenika, oca Konstantina koji je boravio u Trebinju i slučajno došao u Gomiljane. Bio je očaran ambijentom Gomiljana koji imaju tri crkve na veoma malom području, a jedna među njima je i crkva Svetog Konstantina i Jelene”.

“Kad je čuo, a nakon toga i vidio, predložio je da se krene u obnovu crkve, a da će dio sredstava sakupiti u Rusiji. To je i uradio tako da je njegova supruga Jelena donijela dio novca za obnovu crkve”, rekao je predsjednik Odbora za gradnju Predrag Milošević.

Mještani Gomiljana se nadaju da će narednu slavu dočekati u obnovljenoj svjetkovini.

Crkva gomiljani iskopavanja3.jpg