crkva zacula (1).jpg

Temelje razrušenog hrama u selu Začula kod Trebinja posjetio je danas otac Boris Banduka povodom praznika posvećenog Svetom proroku Jeremiji.

Otac Banduka je odslužio kratku molitvu povodom slave hrama i pomen za upokojene u seoskom groblju.

Crkva je u potpunosti razrušena tokom proteklog rata, kada su je minirali pripadnici hrvatske vojske. Do danas nije obnovljena, kao ni brojne kuće u ovom selu, koje je do rata pripadalo tadašnjoj opštini Trebinja, a od 1995. godine novoformiranoj opštini Ravno u Federaciji BiH.

Prvu donaciju za obnovu ove svetinje obezbijedio je Grad Trebinje i to na inicijativu srpskih odbornika u Skupštini opštine Ravno.

U blizini crkve nalazi se i nekropola sa 74 stećka, te dva crkvišta.

Izgradnju crkve Svetog proroka Jeremije finansirao je Vaso Kurtović iz Začule, inače iseljenik u Argentinu. Prema kazivanju Dubravka Kurtovića iz Trebinja, oko 1930. godine Vaso je izrazio želju da u Trebinjskoj šumi podigne zadužbinu. U prvim zamislima to je bila škola u Humu, ali se na kraju, ipak, odlučio za crkvu.

Vasov brat Gligo išao je u Cetinje, središte tadašnje Zetske banovine, gdje je tražio dozvolu za gradnju crkve. Dozvolu je potpisao ban Petar Ivanišević i sam Hercegovac, porijeklom iz sela Poljica u Popovom polju. Crkva su počeli da grade 1936. godine, a glavni izvođač radova bio je Ivo Skaramuca iz Ravnog, dok je ikonostas izradio Radovan Vitković.

Crkva je rađena tri godine i osveštana je na Jeremijevdan, 14. maja 1939. godine. Brigu o crkvi preuzeo je Gligov sin Ćetko Kurtović. Izgradnja crkve koštala je oko 320.000 tadašnjih dinara, odnosno oko 320 volova, koliko su oni u to vrijeme koštali.