Trebinjskim poljoprivrednicima predstavljeni su uslovi koje treba da ispune da bi dobili sertifikate za organsku proizvodnju, čime stiču uslove za izlazak na potencijalno tržište ovih proizvoda.

predavanje poljoprivreda.jpg

Oni su, u okviru projekta „Mali proizvođač, veliki agro resurs“ u organizaciji Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Grada Trebinja i Agrarnog fonda, učestvovali na radionici koja im će omogućila sticanje novih znanja iz oblasti organske proizvodnje.

Direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Dražen Bošković rekao je da je za poljoprivrednike veoma važno da dobiju i informacije o potencijalnim prihodima koje bi mogli da ostvare u proizvodnji organske hrane.

„Važno im je i to da li postoji sigurno tržište za takve proizvode i da li se njihova tradicionalna proizvodnja može proširiti na organsku te da li mogu ovim načinom rada poboljšati svoje prihode“, naveo je Bošković.

Direktor Agrarnog fonda Veselin Dutina kazao je da je organska proizvodnja na području istočne Hercegovine još u povoju, te da nekoliko proizvođača ima neophodne sertifikate za proizvodnu organskog meda i ljekovitog bilja.

„Ova radionica je važna za poljoprivrednike sa našeg područja kako bismo im približili sve informacije o prednostima organske proizvodnje i uopšte proizvodnje u zaštićenom prostoru. Treba ih upoznati i o tome koliko su ti proizvodi traženi i kolika je njihova cijena na tržištu i na koji način ih je potrebno uzgajati, te koje preparate smiju da koriste u proizvodnji i na koji način se može dobiti organski sertifikat“, rekao je Dutina.

Područje Hercegovine je, dodao je on, veoma pogodno za razvoj organske proizvodnje.

Maid Maksumić iz Udruženja građana „Nešto više“ iz Mostara, u okviru koga je osnovano  socijalno preduzeće „EkoDizajn“,koje se bavi proizvodnjom organske hrane, hercegovačkim poljoprivrednicima prenio je dobra iskustva u organskog proizvodnji.

Projekat „Mali proizvođač veliki agro resurs“ odobren je od Investicione razvojne banke RS u vrijednosti od 122.000 maraka, a Grad Trebinje ga sufinansira sa 25 odsto od ukupnih sredstava.

Projekat su pomogli i Švajcarska razvojna agencija, Ministarstvo lokalne uprave i samouprave, Ministarstvo finansija RS i UNDP.