Apsolvent Pravnog fakulteta Banjaluci Trebinjka Teodora Šaraba osvojila je prvo mjesto na 28. Festivalu besjedništva "Sirium Lux Verbi-Sirmijum svetlost reči" koji je održan u Sremskoj Mitrovici.

Teodora saraba.jpg

Takmičari su se takmičili u tri kategorije: autorska besjeda, interpetacija i improvizovana besjeda (Ex tempore).

Kao najbolja u kategoriji "Ex tempore" Teodora je uz oratorski vijenac dobila i nagradu advokatske kancelarije "Jelkić".

Vijenac besjedništva koji je dobila Šaraba  najveća  je nagrada koju jedan besjednik na ovom prostoru može da dobije.

Festival besjedništva  održan je na Žitnom trgu i najveći je u regionu.

Na njemu su nastupali srednjoškolci, studenti, glumci, pravnici, vojna i sveštena lica predstavljajući 16 različitih institucija iz regiona.

Sama manifestacija u Sremskoj Mitrovici traje tri dana i sav grad je u simbolu Rimskog carstva (jer je Sirmium bio antički grad i jedna od četiri prestonice Rimskog carstva).

Teodora Šaraba je došla na takmičenje na poziv osnivača i rukovodioca Centra za retoriku i govorništvo "Institutio Oratoria" prof. dr Nikole Mojovića, koji je bio i član žirija.

"Prvi put sam otišla na ovaj Festival, a član sam Institutio Oratoria od početka studija. Ovo nije moj prvi nastup, jer sam nagrađivana na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci kao pobjednik u svojoj kategoriji", priča Šaraba.

Prema Teodorinim riječima, kategorija (ex tempore) je najteža jer se tema dobije tek po otvaranju takmičenja.

U finalu zajedno sa Šarabom bilo je 10 učesnika iz sve tri kategorije, a tema je bila "Reče li nam iko zašto"?.

"Mi smo imali oko 25 minuta za pripremu. To je gruba priprema jer tu ne možete da napišete cijeli govor koji treba da traje do pet minuta. Svaki besjednik odlučuje kako će se pripremati, da li će praviti neke teze, pisati početak ili kraj. Moja priprema je trajala 20 minuta i ja sam pisala samo teze i misli o kojima ću govoriti i to sam sklopila kao cjelinu. Onda sam ubacivala rečenice na samom nastupu", istakla je Šaraba.

Objasnila je da je u svom nastupu govorila o razlici čovjekovog ponašanja u svojoj zemlji i kad napusti svoju zemlju, to jest o nepoštovanju propisa svoje zemlje, a sa druge strane o poštovanju propisa druge zemlje.

Prema njenim riječima, svako ima svoje motive, ali ona misli da su to novčani razlozi.

"Dobar besjednik treba da bude dobar čovjek, tako kaže naš profesor Mojović. Da bi se besjedilo treba dosta čitati, od Platona, Aristotela, Dučića, Nušića, Kočića... i treba dosta da se radi na sebi. Mi smo se pripremali za ovo takmičenje svaki dan, dobijali smo svakodnevno nove teme, pisali nove govore", priča Šaraba.

Šaraba ističe da velike zasluge za njen uspjeh imaju asistenti Olivera Ševo i Igor Popović, kao i bivši student fakulteta Milica Ristić koji su je pripremali za takmičenje.

Studenti koji dođu u Centar za retoriku i govorništvo, obično nisu u tom trenutku svjesni šta je sve potrebno za dobar govor. Na početku svi počinju sa kratkim pismenim sastavima, a put od pismenog sastava do govora je dug i naporan.

"Studenti uče da, prije svega, kritički misle, da nikoga ne uvrijede, ali da iznesu svoj stav i da ga snagom argumenata brane. Ubjedljivost se postiže vježbanjem javnog nastupa, kontrolisanjem dinamike, izražajnošću govorenja. Besjeda treba da traje do pet minuta i ako narod nije otkrio u prvoj minuti temu o čemu ste govorili, niste kupili publiku, zapravo, niste ništa uradili. Besjeda treba da sadrži argumente i kontra argumente, problem i rješenje", kategorična je Šaraba.

Radi se o političkoj besjedi, jer to nije ni esej, ni recitacija, jer ona treba da sadrži jedan društveni problem i rješenje tog problema koji treba da bude potkrijepljen određenim vjerodostojnim argumentima.

Kraj besjede treba da sadrži jasnu poruku kako se taj problem u društvu rješava.

"Upisala sam se u Centar za retoriku na prijedlog mojih kolega jer bez izražajnog javnog nastupa, bez kontrole svog govornog aparata vi ne možete uraditi ništa jer je to značajno za vašu karijeru. Svako od nas je na početku došao sa dosta slabijim nastupom nego danas i to se vježba iz godine u godinu i na kraju stasavate u jednog dobrog besjednika. Ovim sam dobila samopouzdanje, sigurnost u sebe prilikom javnog nastupa, bez vrijeđanja ikoga, jer se sve može reći na lijep i civilizovan način, a dobila sam i stav jer je jedan pravnik bez stava propao pravnik", završila je Šaraba.