Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i umirovljeni vladika Atanasije uz sasluženje brojnog sveštenstva služili su danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima povodom obilježavanja Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih.

IMG_20190806_5178.jpg

Vladika Atanasije je u besjedi naglasio da su Prebilovci novi Jasenovac. 

"Krst nositi nama je suđeno. Mi smo krstom zakršteni i krst nosimo od Jadovna na Velebitu do Kosova i Metohije", rekao je vladika Atanasije. 

Vladika Atanasije istakao je da Srbi danas idu za svojim mučenicima, ne zato što su ljubitelji stradanja, već krsta koji vodi u vaskrsenje. 

Episkop Dimitrije je u besjedi istakao da se od osveštanja hrama u Prebilovcima sve promijenilo. 

"Od žrtava, ovih mučenika naučili smo da preobrazimo našu bol i tugu u život, vjeru, radost i bogobojažljivost. Ovaj hram je kao slika našeg unutrašnjeg preobraženja, naše nalaženje Hrista vaskrslog i njegove pobjede nad smrću", rekao je vladika Dimitrije. 

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski poručio je da iz bola i tuge uvijek treba da se rodi život. 

"U srcu svom da bol i tugu preobrazimo vjerom u Hrista, u pobjedu svjetla nad tamom, ljubavi nad mržnjom i onda će biti plodovi kao što je ovaj hram. Mržnja nikad ne donosi dobro i ona oduvijek uništava i one koji mrzimo, a i nas same razgrađuje", rekao je vladika Dimitrije. 

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ 2015. godine kanonizovala je žrtve Prebilovaca i donje Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, a ovaj praznik ustanovljen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile 850 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece. 

Hram Vaskrsenja Hristovog sagrađen je u znak sjećanja na 4.000 Srba iz donje Hercegovine stradalih od ustaša u Drugom svjetskom ratu i bačenih u jame, a čije su kosti minirane 1992. godine u Spomen-kosturnici koja se nalazila na mjestu današnjeg Hrama. 

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej osveštao je Hram 8. avgusta 2015. godine. 

U Prebilovcima je u prvim danima avgusta 1941. od ukupno hiljadu stanovnika ubijeno 850, od kojih 600 žena i djece. Oni su živi gurnuti u jamu Golubinka kod sela Šurmanci, nadomak Međugorja. 

Ovo mjesto je spaljeno i u junu 1992. godine, kada su tokom ofanzive "Čagalj" pripadnici HOS-a i HVO-a upali u selo kada je i minirana spomen-kosturnica. 

Po povratku Srba u Prebilovce nakon 2000. godine, ostaci kostiju prebilovačkih novomučenika su sakupljeni i sahranjeni u kripti Hrama Vaskrsenja Hristovog. 

Hram u Prebilovcima urađen je po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu, koja je simbol Vaskrsenja i života, a sagrađen je uz pomoć tadašnjeg predsjednika Srpske Milorada Dodika i zahvaljujući donacijama Srba u dijaspori. 

U Prebilovcima je danas bio prisutan veliki broj ljudi koji su stigli iz raznih dijelova Republike Srpske i Srbije da se poklone Svetim novomučenicima prebilovačkim i donjohercegovačkim, te sestrinstvo jasenovačkog manastira.