U trebinjskoj Narodnoj biblioteci priređena je promocija nagrađenih romana Dragana Tepavčevića - „Grad za nezbrinutu djecu“ i „Zna li ko engleski“ koji je dobio prvu nagradu "Zlatna sova" za najbolji neobjavljeni roman.

dragan tepavcevic trebinje2.jpg

Tepavčević, koji je među dva autora koji su dva puta dobili nagradu "Zlatna sova" na konkursu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske, istakao je da je naslov " „Grad za nezbrinutu djecu“ kritika okarakterisala kao traganje za identitetom, a "Zna li ko engleski" kao traganje za izgubljenim pretkom.

"Roman 'Zna li ko engleski' priča o Hercegovini, iseljavanju Hercegovaca krajem 19. i početkom 20. vijeka. Tu su i jedna ljubavna i priča o prijateljstvu. Mislim da bi bio zanimljiv svakom Hercegovcu, jer ne postoji, maltene, nijedan važan istorijski događaj za naš kraj a da nije pomenut", naveo je Tepavčević.

On je rekao da je publika postala probirljiva, ali mu je, kako je kazao, bilo veoma drago kada mu je jedan kolega rekao da je napisao dva realistična romana.

"U ovo vrijeme pisati realistične romane u maniru realizma je vrlo neobično. Ali mi je, isto tako, veoma važno da je, osim književne kritike, romane prihvatila i čitalačka publika, pa su ove dvije knjige među najprodavanijim Zavodovim naslovima i među najtraženijim u bibliotekama širom Srpske", naveo je Tepavčević.

U Australiji živi 20 godina, ali je shvatio da engelski jezik nije njegov identitet, zbog čega je knjige pisao na svom maternjem, srpskom jeziku.

"Engleski nisam naučio, a srpski sam počeo da zaboravljam. Da ovaj proces zaboravljanja ne bi potrajao, vratio sam se srpskom jeziku", naveo je Tepavčević.

Naredna promocija Tepavčevićevih romana najavljena je na Sajmu knjiga u Andrićgradu u Višegradu.

Dragan Tepavčević rođen je 1956. godine u Gacku. Gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Sarajevu, gdje je i magistrirao. (Ko)autor je igranih dramskih tekstova: „Intelektualni banalizam“, „Nije bilo ništa strašno“, i drugih. Od 1992. do 1998. godine radio je kao novinar na televiziji Republike Srpske.

Autor je stotinak televizijskih dokumentarnih filmova, emisija i reportaža.