Crkva Svetih apostola Petra i Pavla, u slavonskom selu Kućanci, kod Donjeg Miholjca, rodnom mjestu patrijarha Pavla, podignuta je iz temelja i biće osvećena 16. novembra, saznaju "Novosti". Kako je za ovaj list potvrdio paroh kućanački, protojerej Dragan Gaćeša, tada će na velikom narodno-crkvenom saboru biti obilježeno na nivou Republike Hrvatske i 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve.

 Slavonija patrijarh pavle.jpg

Saboru bi trebalo da prisustvuje i srpski patrijarh Irinej sa više arhijereja, Srbi iz cijele Hrvatske, političari...

- Crkva u kojoj je patrijarh Pavle kršten izgrađena je 1928. godine, ali je pred ponoć, 20. decembra 1991. godine, minirana i dignuta u vazduh - podsjeća paroh. -

Ostao je samo zvonik, koji smo sada obnovili i izgradili novu crkvu od temelja. Tokom ljeta trebalo bi da budu završeni episkopski tron od kamena, gornje mjesto, polijelej (glavni luster u crkvi) i još dva lustera.

Radove "potpisuje" beogradski akademski vajar Mitar Petković, poznat kao idejni tvorac rješenja čuvenog Ordena srpske zastave, koji su, između ostalih, dobili ruski državnici i diplomate Sergej Šojgu, Sergej Lavrov, Aleksandar Čepurin i Vitalij Čurkin, kao i francuski pisac i novinar Patrik Beson.

Za osvećenje Crkve svetih apostola u Kućancima izabran je praznik Đurđic, 16. novembra, dan nakon što se najvoljeniji srpski patrijarh upokojio 2009. godine.

Ceremoniji osvećenja prethodiće svečana akademija, 15. novembra, u Slatini.

Osim Crkve, obnavlja se i parohijski dom, preko puta bogomolje, a na rodnom imanju nekadašnjeg srpskog patrijarha biće obnovljena kuća i izgrađena zadužbina.

- Uz blagoslov episkopa pakračko-slavonskog Jovana, na rodnom imanju patrijarha Pavla obnovićemo postojeću kuću. To nije njegova rodna kuća. Ona je srušena i umjesto nje je podignuta ova, 1968. godine. Kuća će biti pretvorena u muzej posvećen patrijarhu Pavlu, a pored će biti kućica za dočekivanje gostiju. U dubini imanja, u parku, s vremenom će biti podignuta patrijarhova zadužbina - crkvica sa konakom za prijem djece iz cijelog svijeta - kaže kućanački sveštenik.

Cijelo zdanje ličiće na mali Prizren, jer je patrijarh Pavle najduže bio u Prizrenu kao episkop raško-prizrenski, od 1957. do 1990. godine, kada postaje 44. srpski patrijarh.

Kućanci su, u vrikeme kada je rođen kao Gojko Stojčević, 11. septembra 1914, pripadali autonomnom Kraljevstvu Hrvatske i Slavonije u sklopu Austrougarske. Rođen je u zemljoradničkoj porodici i rano je ostao bez roditelja. Gimnaziju je završio u Beogradu, šestorazrednu Bogosloviju u Sarajevu, a Bogoslovski fakultet u Beogradu.

Monaški život počeo je u Manastiru Svete Trojice u Ovčaru, kada je, za vrikeme Drugog svjetskog rata, radio i kao vjeroučitelj djece izbjeglica u Banji Koviljači.

Zamonašen je u manastiru Blagoveštenju 1946.

Kao episkop raško-prizrenski, ostao je upamćen po svjedočenju u UN o problemima Srba na Kosovu i Metohiji. Tokom rata u BiH govorio je da stradaju i Srbi, i Hrvati, i Muslimani, kao i da je mir svima potreban, "jer smo svi mi djeca Božija", i da za hrišćanina svako ubistvo čovjeka čovjekom znači bratoubistvo.

U vrijeme koje je proveo na tronu SPC, vjeronauka je, 2002. godine, uvedena u škole, a Bogoslovski fakultet vraćen u okvire Beogradskog univerziteta.

Narod je volio patrijarha Pavla zbog njegove jednostavnosti i skromnosti. Često je Beogradom išao pješice ili se vozio gradskim prevozom.

Umro je u 96. godini i sahranjen je na crkvenom groblju u beogradskoj Rakovici.

MALO SRBA, AL' MALO I HRVATA

Kućanci su nekada bili većinsko srpsko selo. Živjelo je oko 80 odsto Srba i 20 odsto Hrvata. Danas je odnos dvaju naroda pola-pola, s tim što i jedni i drugi masovno napuštaju selo.

Srpske porodice su se u velikom broju iselile u Srem, a mladi Hrvati u Njemačku i Austriju. U njihove kuće uselili su se Hrvati iz Bosne. Uprkos tome, svaki drugi dom u ovom, sedam kilometara dugačkom selu, prazan je.