Vlada Crne Gore na posljednjoj sjednici usvojila je prijedlog zakona o slobodi vjeroispovikesti i pravnom položaju vjerskih zajednica koji je svojim sadržajem uzdrmao državu i unio zebnju među sveštenstvom, monaštvom i vjernicima Mitropolije crnogorsko-primorske, pišu beogradske "Večernje novosti".

Ostrog.jpg

Strahuje se da aktuelna vlast preko ovog dokumenta sprema konačni udar na najstariju instituciju - Srpsku pravoslavnu crkvu i daje vještačko disanje grupici raskolnika oko anatemisanog Miraša Dedeića.

Predloženi zakonski akt je  prema nekim analizama, čak rigidniji od nacrta zakona iz 2015. godine. On se tumači kao nastavak onoga što je lane najavljivala organizacija "Amanet" - da se ukine vlasništvo SPC nad manastirima i crkvama u Crnoj Gori i "vrati" državi.

Nešto slično ovome, poručuju i iz Vlade.

- Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina - objašnjava zvanična Podgorica.

Premijer Duško Marković predloženom zakonu daje čak "istorijski značaj".

- Nakon obnove nezavisnosti i međunarodne afirmacije Crne Gore, naša je dužnost da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države. Ovaj zakon završni je korak na istorijskom putu emancipacije Crne Gore - poručuje Marković.

U Mitropoliji, međutim, ne misle tako. Više puta su ukazivali da je Crkva oduvijek bila zakoniti vlasnik, a ne držalac svoje imovine, a da bi svoja prava trebalo da dokazuje država, a ne Crkva.

- U tekstu se koriste izrazi "država Crna Gora" i "Crna Gora" iako se država do 1918. godine nije tako zvala. Ne postoji dokument od 1860. godine do danas koji dokazuje da je Knjaževina, a potom Kraljevina, bila vlasnik crkava i džamija. Što se tiče današnjeg vremena - stvar je jasna kao bijeli dan. Mitropolija, eparhije, manastiri i crkvene ustanove su se kao pravni subjekti upisivali u katastarske knjige kao i druge firme i građani. Pravni subjektivitet Mitropolije u Crnoj Gori isti je kao i prije 1918. Srpska patrijaršija nije titular crkvene imovine u Crnoj Gori, kako se uporno podmeće - navode na Cetinju.

Protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije smatra da ponuđeno rješenje neće riješiti pitanje slobode vjeroispovijesti niti pravni položaj vjerskih zajednica.

- Ovaj akt više liči na politički pamflet nego na prijedlog zakona koji treba da riješi goruću temu. On je usmjeren protiv svih vjerskih zajednica, a posebno naše Mitropolije. Sadrži 30 odsto gorih rješenja od spornog nacrta zakona iz 2015. godine. Učinićemo sve da nestanu ova kardinalno loša rješenja i Crna Gora dobije moderan zakon, a ne ovu ideološko-partijsku "mačugu" za vjerske zajednice.

KATOLICI I MUSLIMANI

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su još ranije uputili pitanje nadležnima u Crnoj Gori, koje pokazuje apsurd situacije - da li je država bila i da li je sada vlasnik imovine Islamske zajednice i Rimokatoličke crkve? Na istu adresu otišlo je i: Ko je bio vlasnik crkvene imovine drugih vjerskih zajednica na teritoriji koja se nije nalazila u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, a koja se danas nalazi na teritoriji Crne Gore? Odgovor još nije stigao.

SVETINjE NA UDARU PROPISA

Osim manastira Ostrog, kao i Cetinjskog manastira, na "udaru" novih propisa mogli bi da se nađu i Saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, Svetog Jovana Vladimira u Baru, Svete Trojice na Rumiji, manastiri Morača, Podmaine, Svetog arhangela Mihaila na Miholjskoj prevlaci kod Tivta, Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, Ždrebaonik, Pivski manastir...