U manastiru Žitomislić danas je proslavljena manastirska slava Blagovijesti i otvoren muzej u kojem je izložena vrijedna manastirska riznica vraćena u ovu svetinju nakon 27 godina, a čini je zbirka ikona i umjetnina koja je među tri najveće u BiH.
Muzej je otvorio direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, budući da je izgradnju ovog objekta u najvećoj mjeri finansirala Vlada Republike Srpske, a pomoć je pružilo i federalno Ministarstvo kulture.
Davidović je naglasio da je ovaj muzej oličje srpskog naroda u Hercegovini, njegove prošlosti i budućnosti i da je njegovo otvaranje dio programa obilježavanja 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve /SPC/.
“Manastir je izgubio freske, kamenu plastiku, ogromne umjetničke vrijednosti. Bez obzira što je postavljeno ono što je prošlost, muzej u svojoj postavci gleda u budućnost. Nismo potencirali količinu zla koja se obrušila na ovaj manastir u nekoliko stotina godina”, naveo je Davidović i dodao da su u muzeju tek dva kapitela sa slomljenim stubovima koji simbolizuju razaranje manastira.
On se prisjetio da je 1993. godine bio u pojesti manastiru Žitomislić sa tadašnjim vladikom zahumsko-hercegovačkim Atanasijem.
“Činilo mi se tada da nema šanse za čovjeka. Destrukcija koja je u BiH od 1992. postojala vodila je ka potpunom uništenju svega. Dobro je ipak pobijedilo i vidimo da izlaza i za čovjeka uvijek ima”, naglasio je Davidović.
On je rekao da je Vlada Republike Srpske usvojila program obilježavanja 800 godina samostalnosti SPC-a, čiji je akcenat na čuvanju baštine SPC-a i srpskog naroda.
Davidović ističe da će u okviru ovog programa biti obilježeno 500 godina goraždanske štamparije, te otvoreno pet muzeja SPC-a, od kojih je prvi u Žitomisliću.
“Respektabilni ljudi su procijenili da SPC danas baštini manje od 10 odsto od onoga što je kroz vijekove stvarala, a ovo što danas imamo u muzeju je manje od 10 odsto onoga što je manastir Žitomislić imao”, naveo je Davidović.
Iguman manastira Žitomislić Danilo istakao je da je slavu manastira -Blagovijesti uveličalo otvaranje muzeja.
“Koliki je značaj manastira Žitomislić svi dobro znate i osjećate. Manastir je, nažalost, imao svoju tužnu istoriju, ali je uvijek milošću Božijom obnovljen i sada je još ljepši i otvoren za svakoga”, rekao je iguman Danilo.
On je dodao da je manastir obnovljen i u duhovnom smislu, a da mu je sada vraćeno i njegovo pokretno kulturno nasljeđe.
“Ovo je bogata riznica manastira koja, konačno, nakon 27 godina, dolazi kući i prvi put u istoriji ulazi u muzej, ima svoju postavku i biće dostupna svima”, rekao je iguman Danilo.
On je naglasio da je otvaranje ovog muzeja od velikog značaja za cijeli Mostar i BiH, jer je riječ o značajnoj zbirci ikona, umjetnina i rukopisnih i rano pisanih knjiga.
“Sve to govori da naš manastir i naš narod ovdje živi vijekovima i ostavlja za sobom bogat trag”, rekao je iguman Danilo i dodao da je postavku muzeja uradila profesor LJiljana Ševo.
On je naveo da su vrijednu manastirsku riznicu 1992. godine spasile monahinje ovog manastira i prenijele je u Srbiju, a ikone su potom restaurirane i vraćene u Eparhiju.
U muzejskoj postavci nalazi se pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. vijeka – djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora.
Među srpskim ikonama najznačajnije su “Žitomislićke dveri” koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, koje su djelo Georgija Mitrofanovića.
Jedna od važnih je i ikona Bogorodice iz italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos, a koja je jedna od četiri takve u svijetu.
Manastir Žitomislić, osim ikona, posjeduje i šest vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija – “Minej za septembar”, datira iz 14. vijeka i pisana je na koži.
U muzeju će biti postavljena i zbirka srebrnih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. vijeka.
Liturgiju u manastiru Žitomislić služio je NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije sa sveštenstvom Eparhije.
Slavi manastira i otvaranju muzeja prisustvovali su predstavnici vjerskih zajednica iz Mostara, predstavnici vlasti iz hercegovačkih opština, konzul Srbije u Mostaru i brojni vjernici i gosti.
Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru.
Zadužbina je porodice Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.
Od tada do danas manastir Žitomislić je najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavnih vjernika u Hercegovini.
Manastir je obnovljen 2005. godine, kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle.
Proglašen je za nacionalni spomenik BiH.
Šta Vi mislite o ovome?