Jutro koje će zauvijek biti urezano u kolektivno sjećanje Beograđanja, 6. april 1941, kada je bez prethodne objave rata Njemačka bombardovala srpsku prestonicu, zauvijek je promijenilo tok istorije.

bombardovanje beograda 1941 (1).jpg

Sjećanja na ovaj dan i operaciju nazvanu "Strašni sud" za koju se kaže da ju je Hitler lično naredio, nikada neće izblijediti.

Svako ko danas prošeta beogradskim ulicama ne može ni da nasluti užas koji je zadesio Beograd prije 78 godina.

Na žitelje prestonice padale su bombe, a pred njihovim očima rušile su se predivne zgrade. Strašno je izgledao trenutak kada su Nijemci 6. aprila 1941. krenuli da sprovode strašni sud Adolfa Hitlera. Bez objave rata, tačno u šest sati i 30 minuta, počeli su da zasipaju Beograd bombama.

U krvavom napadu stradalo je najmanje 2.274 ljudi. Tačan broj žrtava nikad nije utvrđen, a sam Vinston Čerčil je svojevremeno tvrdio da je u bombardovanju Beograda ubijeno oko 17.000 ljudi.

Hitlerov komadant pogubljen

Pukovnik Ler, koji je komandovao napadom na Beograd, tokom suđenja potvrdio je da je od Adolfa Hitlera lično dobio naređenje da uništi Beograd. Ler je proglašen krivim, osuđen je na smrt i pogubljen.

U prvom talasu napada, nebo iznad prestonice preletjealo je oko 200 bombardera, koji su nemilice izručivali tone eksploziva. Pogođeno je porodilište u Krunskoj, nemilosrdno su bombardovani Slavija, Terazije, Nemanjina, Dečanska ulica, kao i Bajlonijeva pijaca.

U napadu je uništena zgrada Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu, a zajedno sa njom i oko 350.000 knjiga, uključujući i srednjovjekovne spise neprocjenjive kulturne vrijednosti.

Bombe nisu zaobišle ni obdaništa, Zeleni venac, Železničku stanicu, Stari dvor i Narodno pozorište. Teško je oštećena i Vaznesenjska crkva, u kojoj je u trenutku napada bilo vjernika koji su došli na jutarnju molitvu.

bombardovanje beograda 1941 (3).jpg

Hitler je bombardovanje Beograda stavio pod komandu pukovnika Aleksandera Lera i njegove 4. vazdušne flote.

- U prvom naletu trebalo je da srušimo Narodnu biblioteku, pa tek onda ono što je za nas vojnički bilo interesantno. To je naređeno zato što je u toj ustanovi sačuvano ono što je vijekovima činilo kulturni identitet tog naroda - rekao je Ler, kojem je posle rata pred vojnim sudom Jugoslovenske armije suđeno za ratne zločine.

Beograd je od napada iz vazduha branio elitni Šesti lovački puk, koji je bio lociran na zemunskom aerodromu, kao i jedinice protivvazdušne odbrane Vazdušne zone Beograd. U borbama je poginulo 11 jugoslovenskih pilota, a vheruje se da su naše snage oborila najmanje 40 neprijateljskih aviona.

Srpska i jugoslovenska prestonica je u aprilu 1941, u okviru operacije "Odmazda", bombardovana ukupno četiri puta.

Zahvaljujući fotografu Jošidi Masanoriju, koji je uz pomoć svojih i arhivskih fotografija za alo.rsnapravio nevjerovatne fotomontaže, imamo priliku da vidimo kako je prestonica izgledala kobnog aprila, prije gotovo osam decenija, a kako bombardovane lokacije izgledaju danas.

bombardovanje beograda 1941 (2).jpg